Novi Covid-moratoriji više se ne mogu ugovarati, a krajem lipnja istječu i moratoriji na kredite u turističkom sektoru, i ako se ne uspostavi održivi cash-flow, mnoga bi se poduzeća mogla naći u problemima.

Banke ih više neće čekati, no kako je nedavno objavljeno u koordinaciji Hrvatske udruge banaka i Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, postoji opcija da se novim kreditima zatvaraju stari. Banke bi dakle možda bile spremne uskočiti sredstvima za likvidnost, kako bi se naplata nastavila i krug privremeno formalno zatvorio bez prisilnih naplata i rasta loših kredita, jer to i njima odgovara, ali uz uvjet da tvrtke imaju financijsku perspektivu.

Veliku ulogu u svemu tome igrat će jamstvene sheme i programi HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, koje HUB također spominje, ističući da su banke tu spremne participirati kako bi se prebrodio period neizvjesnosti.

U svjetlu pak najnovijih projekcija da oporavka nema prije 2022., još je teže iznaći rješenje. Mladen Vedriš, ekonomist i profesor, predlaže da se pokuša razmišljati tako da se i sam Plan za oporavak i otpornost dijelom stavi u službu stvaranja jedne financijske platforme koja bi poduzećima pomogla da, ako su im već nedostupna bespovratna sredstva, da onda barem mogu lakše pristupiti kreditima do kojih će bez garantnih shema ionako teško doći.

Otkočiti kredite

– Mnoga poduzeća su već visokozadužena, i to još od krize od prije desetak godina, te potkapitalizirana, a novac im hitno treba. U bankama se pak koncentrira golema količina sredstava.

Nekakve garancijske sheme već postoje, međutim, zašto se ne bi, ako se već bespovratna sredstva ne daju izravno, dio tih bespovratnih sredstava posredno iskoristio tako da se iz njih stvori jedna depozitna shema prema bankama, da se dakle i novcem iz EU-a pojača jamstveni potencijal i pomogne tvrtkama da u kratkom roku dođu do kredita.

Naravno, želimo, u svakom slučaju, izbjeći nekritičko i neselektivno poklanjanje sredstava, to i jest smisao, ali da se ipak otkoči protok novca iz bankarskog sustava, koji njime trenutno obiluje no visoko je reguliran, prema nelikvidnom gospodarstvu.

I novac iz EU-a tome može poslužiti, ali bi trebalo pronaći inovativne modele i obuhvatnije i složenije pristupiti problemu, kaže Vedriš.

O samom Planu veli da su to sredstva koja su zamišljena kao interventna, međutim, dodaje, trebalo bi gledati da ih se iskoristi tako da nas promijene trajno, a ne da se novac ulupa u projekte koji će dati jednokratan učinak, a poslije nas opet vratiti na početak, gdje ćemo opet o nekome biti ovisni, kroz zaduživanje, privatizaciju ili opet neki program pomoći.

Gospodarstvo moramo učiniti konkurentnijim i održivijim. Naglasak bi trebao biti na inovativnosti, ističe Vedriš. Ne zaboravimo, upozorava, kako se fond zove i što mu je osnovna namjena.

– Naša je obveza, uz provođenje reformi, učiniti sve da se oporavak olakša, a sve je to posebno važno za Hrvatsku koja spada među tri krizom najpogođenije zemlje, i istovremeno među tri zemlje kojima se predviđa najduže potrebno razdoblje oporavka, zaključuje Vedriš.

Priprema i suradnja

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da se garantne sheme spominju u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) te stoga, navode, »možemo zaključiti da će se one nastaviti i da će se postojeći programi proširiti.«

– Konkretno, pojam jamstvena ili garantna shema spominje se u dokumentu uglavnom vezano uz mala i srednja poduzeća kojima je potreban takav model financiranja. U ovom trenutku ne postoje konkretni opisi projekata i alociranih iznosa, ali očekujemo da će se nakon komunikacije i koordinacije sa svim relevantnim dionicima u idućem razdoblju objaviti cjeloviti dokument.

Shodno tome, jamstvene sheme kojima država intervenira na kreditnom tržištu kroz djelomično preuzimanje rizika radi širenja pristupa financiranju prepoznate su i u NPOO-u. Međutim, HUB od prošle godine upozorava da oblikovanje učinkovitih jamstvenih shema ove vrste zahtijeva dobru pripremu i usku suradnju između državnih agencija i banaka kako bi se uz minimalno izlaganje javnog sektora riziku postigli maksimalni kreditni učinci, potvrđuju u HUB-u.

HNB: Rastu rizici

Iz Hrvatske narodne banke upozorili su na utjecaj pandemije koji se ogleda u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja. Ponajprije se to, navode, odnosi na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika (tzv. faza 2), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita (NPL-ova).

– Udio NPL-ova ipak se blago smanjio, na 5,4 posto s 5,5 posto krajem 2019., zahvaljujući rastu visokokvalitetne imovine i daljnjim prodajama neprihodujućih potraživanja. Na kraju 2020. stanje preostalih moratorija iznosilo je 24,5 milijarda kuna, što odgovara visini od 6,3 posto ukupnih kredita i predujmova.

U odnosu na kraj rujna moratoriji su se smanjili za 11,2 milijarde kuna (31,5 posto). Do kraja lipnja 2021. dospijeva gotovo cjelokupan iznos preostalih moratorija odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima, a do kraja rujna 2021. i moratoriji odobreni ostalim sektorima.

Iako se udio faze 2. u izloženostima na koje su primijenjeni moratoriji u odnosu na rujan neznatno smanjio, na 29,8 posto, kvaliteta tih izloženosti ipak se pogoršala, na što upućuje povećanje udjela faze 3. (NPL), s 2,8 posto na kraju rujna na 5,1 posto na kraju prosinca 2020., zaključuju u HNB-u.