U sadržajnom pogledu izmjenama paketa koji čine tri zakona uvode se možda najopsežnije i najznačajnije promjene do sada što rade na proširenju i osnaživanju prava žrtava nasilja. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna. Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Uvodi se i posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, tj. femicid, za koje će biti predviđena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno se proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja – uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.

Također, žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak. O ovim najavljenim izmjenama zakona razgovarali smo s državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedranom Šimundža-Nikolić.

Najznačajnije promjene

Koje su najveće promjene i najpozitivnije izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje smatrate da će pomoći u budućim procesima?

– Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji dio su širih zakonskih promjena koje Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže s ciljem unapređenja sustava zaštite žrtava od nasilja u obitelji, odnosno nasilja nad ženama. Uz navedeni Zakon, Ministarstvo predlaže izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Kada je riječ o Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji najznačajnije promjene su da se iz prekršaja briše spolno uznemiravanje, da se za kršenje zaštitne mjere kao jedina kazna može izreći kazna zatvora, zatim se povećavaju kazne za sve vrste prekršaja iz tog Zakona te se ujednačavaju prava žrtava s onima iz kaznenog postupka. Također, proširuje se sastav Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji. U radu tog povjerenstva sudjelovat će predstavnici Ureda pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, civilnog društva i akademske zajednice, uz postojeće članove.

Hoće li izmjene doista pomoći unapređivanju sustava zaštite žena od nasilja?

– Predložene izmjene predstavljaju najznačajniji iskorak u zakonodavnom okviru u području suzbijanja nasilja i fokusirane su na bolji položaj i zaštitu žrtava. Ovo je već treći ciklus izmjena kojima Vlada Republike Hrvatske u dijalogu s civilnim društvom, pravnim stručnjacima, pravosudnim dužnosnicima ne samo da povećava sankcije za nasilje nego i donosi promjene u sustavu. Uz pooštravanje kaznenopravnih sankcija, kroz Zakon o kaznenom postupku osnažuju se prava žrtava. Žrtvama se osigurava pravo na pristup službama za podršku žrtvama dok god imaju potrebu za time, pravo na povjerljivu osobu, pravo na tajnost podataka. Izuzetno važna novina je da žrtve ovim zakonskim izmjenama dobivaju pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, propisuje se da će sud morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese. Uz to izrijekom se propisuje da će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti u obzir očitovanje žrtve. Time se žrtva snažnije uključuje u sam postupak, odnosno time će sud više morati voditi računa o posljedicama nasilja za žrtve. Pored toga, Ministarstvo širi sustav podrške žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima kroz Odjele za podršku, a izmjenama Zakona o sudovima propisana je obvezna specijalizacija i edukacija sudaca za nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Ministarstvo će u dijalogu sa svim dionicima nastaviti raditi na osnaživanju sustava podrške žrtvama.

Ima li Hrvatska specifičan problem s ubojstvima žena od bliskih osoba?

– U Republici Hrvatskoj od 2020. godine do danas imali smo 68 teških ubojstva i pokušaja teških ubojstava, gotovo polovina njih su ubojstva prema bliskim osobama. A među teškim ubojstvima prema bliskim osobama 20 su žene – 14 njih bile su partnerice. Iako u Hrvatskoj bilježimo ukupni pad ubojstva, bilježi se rast broja ubijenih žena od bliskih osoba i rast broja ubijenih žena od intimnih partnera – to je jasan pokazatelj da u području suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, a femicid predstavlja najekstremniji oblik takvog nasilja – kao država moramo učiniti više.

Možemo li suzbiti, umanjiti taj problem?

– Nažalost, pravosudni sustav bavi se više posljedicama, ne uzrocima problema nasilja. To je u prvom redu društveno pitanje. Međutim, bavi se propisivanjem strožih kazni, a za novo kazneno djelo teškog ubojstva žene – tzv. femicida propisana je najstroža moguća kazna u Kaznenom zakonu. Cilj ovih izmjena je rano prepoznavanje rizičnog ponašanja i preveniranja nasilja, a kada do nasilja dođe, da se nasilje strože kažnjava.

Jasna poruka

Hoće li izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pomoći u rješavanju tog problema?

– Sve zakonske izmjene usmjerene su upravo prema tome da kao društvo pošaljemo jasnu poruku da nasilje nad ženama, nasilje u obitelji nije dopustivo. Ovim izmjenama kao izvršna vlast želimo poslati poruku da će se nasilje strogo kažnjavati, a žrtve zaštititi. Ako podignete kazne, unaprijedite sustav podrške žrtvama i svjedocima i pri tom radite na osvješćivanju svih dionika o nasilju promjene su neminovne.

Očekujete li značajnije promjene s novim izmjenama zakona? Možemo li očekivati preokret u nekom segmentu?

– Kao što smo istaknuli, cilj ovih zakonskih izmjena i dopuna je cijeli sustav usmjeriti na potrebe žrtava. Iz tog razloga mijenjamo tri zakona kako bismo obuhvatili sve segmente sankcioniranja nasilja. Povećanjem kazni za nasilje u obitelji kroz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, povećanjem kazni za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode kao i uvođenjem novog kaznenog djela teškog ubojstva žena neminovno će doći do preokreta kaznenopravnoj politici. Ističemo da se u prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona u članku 87. propisuje novi stavak 32. kojim se rodno utemeljeno nasilje definira kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Takva definicija osigurava da se kod bilo kojeg kaznenog djela rodno utemeljeno nasilje uzima kao otegotna okolnost.

Što ako država ne bude pristupila odgovorno provođenju izmijenjenog zakona?

– U izradi ovog zakona, kroz Radnu skupinu, sudjelovali su pravni stručnjaci s Pravnih fakulteta, predstavnici civilnoga društva, sudova, Državnog odvjetništva i policije. Sva tijela koja provode kazneni ili prekršajni postupak će ove izmjene i dopune morati provoditi. Kao Ministarstvo ćemo i kroz Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji pratiti trendove i donositi pravodobne odluke.

Znaju li suci prepoznati rodno uvjetovano nasilje?

– Mislim da je pogrešno govoriti o tome da suci i drugi pravosudni dužnosnici ne znaju prepoznati rodno uvjetovano nasilje. Kroz Pravosudnu akademiju provode se brojne edukacije i aktivnosti s ciljem osvješćivanja o rodno utemeljenom nasilju kao negativnom fenomenu. Važno je senzibilizirati sve dionike u sustavu o važnosti prava žrtava. Širenjem sustava podrške žrtvama i svjedocima kroz specijalizirane Odjele na sudovima sucima dajemo dodatnu podršku u tome da prepoznaju potrebe žrtava.

Može li se povećati stupanj povjerenja u institucije?

– Promjene su ključ jačanja povjerenja u institucije. Svako tijelo, bilo da je riječ o državnom ili pravosudnom, mora raditi više na tome da se poveća stupanj povjerenja u ono što rade. Ove promjene dio su aktivnosti koje provodimo s ciljem da žrtve budu osnažene, odnosno da se svaki oblik nasilja prijavljuje. Predložene izmjene iskorak su u tome.

Je li hrvatsko društvo postalo pretolerantno na nasilje?

– Iz pozicije Ministarstva pravosuđa i uprave možemo govoriti o tome kako pravosudni sustav odgovara na pojavu nasilja u vidu sankcioniranja. Cilj naših aktivnosti oko povećanja sankcija jest, između ostaloga, odvratiti počinitelje od počinjenja nasilja. Sankcionirati nasilje možemo samo ako se ono prijavljuje, a uloga svih u društvu je da na to nasilje reagiraju. Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji nije privatni problem, nego problem društva u cjelini.

Puna podrška

Je li moguće djelovati dovoljno rano na prve oblike nasilja, kako bi se spriječio onaj najteži oblik – femicid? Olakšavaju li promjene Zakona nekako ranije djelovanje, na prve prijave nasilja?

– Kao što smo ranije istaknuli, pravosudni sustav, nažalost, bavi se više isključivo posljedicama nasilja, ali strože sankcije mogu i moraju imati odvraćajući učinak. Upravo se ove promjene predlažu s ciljem osvješćivanja svih dionika o važnosti pravodobne reakcije. Ako nasilnika odvojite od žrtve, a pritom žrtvi date punu podršku, onda možemo govoriti i o tome da takva vrsta postupanja sprečava teže oblike nasilja. Izuzetno važna novina ovog zakonskog paketa je da sudovi moraju u svakom slučaju nasilja procjenjivati rizik od mogućeg ponavljanja te uzimati u obzir očitovanje žrtve. Vjerujemo da su upravo te izmjene ključne za sankcioniranje svih oblika nasilja i prevenciju mogućeg ponavljanja kaznenih djela.

Kada je u pitanju prijavljivanje zlostavljanja i procesa koji slijedi nakon prijave, gdje se mogu očekivati eventualna uska grla? Jesu li to Centri za socijalnu skrb, policija, sudstvo, gdje možete pretpostaviti probleme unatoč zakonskim poboljšanjima?

– Za implementaciju ovih zakonskih izmjena ključna je suradnja svih resora. Ministarstvo pravosuđa i uprave i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavili su zajedno izmjene zakona što jasno pokazuje usmjerenost Vlade prema sprečavanju nasilja nad ženama, posebice u vidu tzv. instituta otuđenja djeteta. Policija je napravila značajne iskorake u edukaciji policijskih službenika, pravosudni dužnosnici također u okviru rada Pravosudne akademije.

Gdje je najveći problem kod prijavljivanja zlostavljanja?

– Kada govorimo o nasilju među bliskim osobama, mogli bismo reći da je problem u tom odnosu povjerenja koji postoji između žrtve i počinitelja i odnos ovisnosti koji eventualno postoji između njih. Zato u Ministarstvu radimo na tome da osvijestimo žrtve da imaju pravo na podršku. Vlada Republike Hrvatske usvojila je i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2027. godine sa sedam posebnih ciljeva u području ravnopravnosti spolova. U okviru Akcijskog plana usvojen je i novi Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koje prati posebno Povjerenstvo u čijem radu sudjeluje Ministarstvo pravosuđa i uprave. Podsjećamo i da je žrtvama 24 sata dnevno 7 dana u tjednu dostupna linija 116 016 gdje žrtve u bio kojem trenutku mogu potražiti pomoć.

Jesu li sve izmjene pozitivne ili vidite negdje i negativne točke?

– Izmjene o kojima se raspravljalo u Hrvatskom saboru najopsežnije su izmjene zakonodavnog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i one su nastavak unapređenja zakonodavnog okvira. Čitav paket usmjeren je prema unapređenju sustava zaštite žena od nasilja. Sva tri zakona koja se mijenjaju, mijenjaju se s ciljem da se fokus s počinitelja stavi na žrtvu.

Očekujete li stvarne promjene donošenjem izmjena Zakona, ili bi one mogle, iako su pozitivno dočekane, ostati samo slovo na papiru?

– Izmjene koje su predložene rezultat su široke rasprave između pravnih stručnjaka, civilnoga društva, predstavnika pravosudnih tijela i policije i odgovor su na nažalost, zabrinjavajuće trendove vezane uz nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Sva tijela pokazala su spremnost da se naprave dodatni iskoraci. Ove će izmjene nedvojbeno doprinijeti tome da se nasilje strože sankcionira. Ministarstvo pravosuđa i uprave kao dio izvršne vlasti ne može ujednačavati sudsku praksu – već je isto u djelokrugu sudbene vlasti.

Hoće li izmjene zakona doista prodrmati dosadašnju praksu i pomoći u procesuiranju nasilnika te biti na strani žrtava nasilja?

– Zakonske izmjene zalog su snažnijoj borbi protiv nasilja nad ženama. Ministarstvo pravosuđa i uprave vjeruje da će ishod ovih izmjena biti učinkovitija borba protiv nasilja nad ženama, posebno kada je riječ o kaznenim djelima koja su rodno utemeljena. Kazneno djelo teško ubojstvo žene – femicid nema puno pravnih sustava u Europi – stoga se ovime nedvojbeno, što se tiče normativnog uređenja svrstavamo u sam vrh pravne zaštite žena – žrtava nasilja.

U elektronički očevidnik se unose sve presude

Kada je u pitanju dodjeljivanje skrbništva kada se dogodi nasilje u obitelji, kako je moguće da budu donesene presude koje se tiču nasilja u obitelji – a koje ga ne uzimaju u obzir? Postoji li kontrola takvih presuda?

– Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru svoje nadležnosti uspostavilo je Očevidnik koji je elektronički očevidnik u koji se unose sve sudske presude vezane uz nasilje u obitelji i nasilje nad ženama. Uspostavom elektroničkog očevidnika omogućena je i provjera svih sudskih odluka u postupcima koji se provode sukladno Obiteljskom zakonu.