ZAGREB – Vlada u ovoj godini planira predložiti izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina koji bi trebao povećati zaštitu radnika čije tvrtke završe u stečaju, pa se produljuje rok u kojem radnici imaju pravo na financijsku zaštitu države. Prema sadašnjem zakonu država je radnicima tvrtki koje završe u stečaju preko Agencije za zaštitu radničkih potraživanja u slučaju neisplate plaća osiguravala tri minimalne plaće, a prema Vladinom prijedlogu to bi ubuduće bilo pet plaća.

Pravo na tu vrstu zaštite imali su i radnici kojima je radni odnos prestao šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Sada se taj rok produžuje na deset mjeseci. Prijedlog tih izmjena je trenutačno u javnom savjetovanju koje će trajati do 18. lipnja, a o tome koliko će brza biti Vladina procedura i koliko brzo će nakon završetka javne rasprave uputiti zakon u Sabor, ovisi o tome hoće li on biti usvojen prije ljetne stanke ili će se o njemu raspravljati tek na jesen.

Olakšavanje uvjeta

Vlada se na ovaj potez odlučila svjesna toga da su zapravo minimalne bruto plaće koje isplaćuje Agencija često jedina zaštita na koju radnici mogu računati jer je naplata ostataka njihovih potraživanja u stečajnom postupku dvadesetak posto. Uz to minimalna plaća koju država jamči često je manja od one koju su radnici dobivali za vrijeme dok je tvrtka u kojoj su zaposleni uredno isplaćivala plaće. Praksa je pokazala i to da odredba po kojoj pravo na isplatu minimalca preko Agencije imaju samo oni kojima je radni odnos prestao šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka određeni broj radnika ostavi i bez ta tri minimalca jer ih višemjesečna neisplata plaća u poduzeću koje završi u stečaju potjera na burzu kako bi imali bilo kakvu zaštitu ili odluče otići u mirovinu, ako imaju uvjete za to, ili potraže novi posao ako se on nudi na tržištu. U tom slučaju može se dogoditi da su tvrtku napustili sedam mjeseci prije otvaranja stečaja da prije toga mjesecima nisu dobivali plaće te da nemaju pravo na zaštitu Agencije. Izmjene zakona trebale bi tako poboljšati i njihovu poziciju.

Osim što se na ovaj način pojačava zaštita radnika koji dočekaju otvaranje stečaja u tvrtki jer mogu računati barem na pet minimalaca, ali i zaštita onih koji su tvrtku napustili ranije, a nisu mjesecima dobivali plaću, Vlada, barem kako sada stvari stoje, ne riskira velike proračunske izdatke zbog olakšavanja uvjeta radnicima za ostvarivanje zaštite.

U prošloj godini je prava na tri minimalne plaće, ali i naknadu bolovanja te otpremninu, što također uključuje ovaj institut, imalo 507 radnika i državu je to stajalo 5,73 milijuna kuna. I broj radnika koji su primali zaštićene plaće i iznosi koje je Agencija morala isplatiti daleko su od ranijih godina, posebice onih iz vremena recesije. Tako je, primjerice, zbog odlaska poduzeća u stečaj 2013. godine pravo na tri minimalca ostvarilo 6.550 radnika za što je agencija isplatila 104 milijuna kuna, odnosno 20 puta više nego prošle godine.

Slab povrat novca

Institut zaštite radnika kroz isplatu tri minimalca uveden je u Hrvatskoj 2003. godine i od tada je država takvu zaštitu osigurala za 52.511 radnika i tako im je isplatila 731 milijun kuna. Od tog iznosa dosad je uspjela osigurati povrat 214,7 milijuna kuna. To znači da je kroz stečajni postupak uspjela osigurati povrat tek 29 posto isplaćenog novca.
Posljednjih godina ipak se taj povrat poboljšao, pa je tako lani država uspjela naplatiti 38,5 milijuna kuna potražujući plaće koje je isplatila ranijih godina. Događa se to i radi toga što se zbog zakonskih izmjena više ne može izbjegavati stečaj kao ranijih godina, a otvaranje stečaja dok još postoji imovina dužnika osigurava bolju naplatu potraživanja i radnicima i Agenciji.