Hrvatski europarlamentarac Valter Flego iz redova IDS-a očekuje da će već idućeg tjedna na Odboru za transport i turizam, čiji je on član, biti prihvaćeni neki od njegovih amandmana koji se odnose na hrvatske željeznice, a na kojima je radio posljednjih godinu i pol dana. O čemu se radi objasnio je u razgovoru uoči finalnog glasanja.

Idućeg tjedna na glasanju Odbora za promet i turizam EP-a vaši su amandmani o željeznicama i prometu – o čemu se točno radi, koje prijedloge imate?

– Tako je, u Bruxellesu nas očekuje ključna odluka za povezanost Rijeke, Istre i cijele Hrvatske s europskim koridorima i jedva čekam glasovanje. Ovo je prvi put da Hrvatska sudjeluje u definiranju velike europske prometne mreže – TEN-T mreže – jer to je odluka koja se donosi tek svakih deset godina! Uložio sam osam amandmana kojima sam pokrio cijelu Hrvatsku. To su spoj Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, cestovna poveznica Rijeka – Divača – Trst, željeznička veza Pula – Buzet – Divača –Trst, spoj Rijeke preko Ličke pruge do Splita, uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik – Jadran, izgradnja novog koridora Zapadni Balkan, koji ide od Salzburga do juga Grčke, u kojem će Luka Ploče imati geostratešku važnost, izgradnja međunarodnog željezničkog pravca Zagreb – Maribor – Graz. To je moj apsolutni prioritet do kraja mandata i ja ću pokušati u ovih još nešto više od godinu dana učiniti maksimalno što je u mojoj moći, kao i do sada.

Apsolutni prioritet

Kada je točno glasovanje?

– Sad najprije čekamo glasovanje odbora u četvrtak, ali uopće ne sumnjam da ćemo biti uspješni. Biti dio europske prometne mreže znači ogromna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) – čak 26 milijardi eura! To je fond namijenjen isključivo prometnim infrastrukturnim projektima, i Hrvatskoj ti novci trebaju. Biti na koridorima je win-win situacija – s jedne strane nenadoknadiva europska financijska sredstva, s druge povezanost sa zemljama Zapadne Europe. Nakon glasovanja na odboru u četvrtak, ovo ide na plenarnu sjednicu, gdje svih 705 zastupnika glasa i onda kreću pregovori Vijeća, Komisije i Parlamenta, u koje ću, naravno, kao jedini hrvatski predstavnik u tom odboru biti uključen.

Očekujete li i podršku drugih hrvatskih eurozastupnika, pa i HDZ-ovih?

– Očekujem podršku svih hrvatskih zastupnika, bez obzira na stranačke boje, osobne svjetonazore ili nešto treće. Ovdje nije bitno tko je odakle ni tko je s kim dobar. Ovo je tema od strateškog interesa za Hrvatsku, kao što je bio Schengen. Nema tu politiziranja. Ali moje kolegice i kolege to znaju, zato su me i podržali prilikom podnošenja prometnih amandmana, svih jedanaestero, i na tome im još jednom hvala.

Iako sam samo jedan od 705 zastupnika u Europskom parlamentu, to me nije ni sekunde pokolebalo da od prvog dana ozbiljno prionem poslu i dokažem da i taj jedan zastupnik iz male Istre može imati konkretne rezultate. Sklapanjem pametnih partnerstava, upornošću i neprekidnim radom, uz jasnu viziju i prioritete što to doma želim realizirati, uistinu se može puno napraviti.

Povijesni iskorak

Kako ocjenjujete politiku hrvatskog Ministarstva prometa, je li država spremna za provedbu ovakvih projekata, čak i ako to EU podrži i odobri. Kako se zapravo financiraju tako veliki strateški prometni projekti, koliko je tu potrebno i vlastitog novca?

– Hrvatska je do sada uglavnom koristila sredstva iz drugih fondova, upravo zbog te prometne izoliranosti o kojoj pričam. Bez pozicioniranja na europskim koridorima i u TEN-T mreži nismo ni mogli koristiti sredstva iz CEF-a, vrijedna 26 milijardi eura. Sada će to biti moguće! Međutim, tu priča nije zaokružena. Objasnit ću vam na konkretnom primjeru jedan naš drugi veliki problem. Naime, projekt koji je od strateške važnosti za Hrvatsku, a koji je zbog svoje pozicije na Mediteranskom koridoru i do sada mogao koristiti sredstva iz CEF-a, jest nizinska pruga Rijeka – Zagreb. Europska komisija ovaj projekt vrijedan 3 milijarde eura financira s čak 85 posto europskih sredstava, a radovi već kasne pune dvije godine. Komisija je nedavno upoznata s tim problemom i produžila nam je taj rok do 2035., a pitanje je hoćemo li s ovako aljkavim radom uspjeti dovršiti prugu i do tad. Dakle, u ovom konkretnom slučaju nije problem nedostatak novaca, već je problem isključivo na državi – nedovoljno dobra priprema projekta, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija i tako dalje. Novca imamo, ali što je s radovima? Ja zaista ovdje dajem sve od sebe da osiguram Hrvatskoj što bolje prometne mogućnosti, ali jasno vam je zašto me brine što će biti s projektima kad budemo dio europskih koridora. Što će biti s projektima kad budemo imali ta dodatna velika europska sredstva na raspolaganju? Hoćemo li ih morati vraćati jer u dogovorenim rokovima nećemo isporučiti krajnji proizvod Uniji? Europska komisija malo progleda kroz prste, vidimo to i na ovom primjeru s produžetkom roka od 5 godina, ali ne oprašta velike grijehe. Hrvatskoj to mora biti jasno. Zato pozivam Vladu da vodi računa o tome da moramo imati pripremljene projekte početkom sljedeće godine za ove nove dionice na europskim koridorima. Imamo vremena, ali samo ako prionemo poslu odmah! Ne prolaze više nikakve isprike, u pripremi projekata ne smiju kasniti ni Vlada, ni nadležno ministarstvo, ni HŽ. To je finale ove velike prometne priče.

Istra je godinama prometno izolirana sa zapadne strane, da se eufemistički izrazimo kad je u pitanju Slovenija. To nije samo pitanje željeznice, nego i ceste – nakon iskustva u EP-u, kao što vidite, šanse da se trasa Trst – Rijeka ikada izgradi?

– Vjerujem da Istra i Kvarner više neće biti prometno izolirani. Prvi će korak biti spoj Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, a drugi željeznički spoj Pula – Buzet – Trst. Podršku za to sam dobio od naših zastupnika, ali isto tako i od slovenskih i talijanskih, kao i za cestu Rijeka – Divača – Trst. Ostaje vidjeti kako će glasovati ostali članovi odbora. Vjerujem da će me kolega Dominique Riquet, izvjestitelj za ovaj prijedlog, također podržati. Povijesni je iskorak da imam podršku slovenskih i talijanskih kolega iz moje političke grupe oko ovih pitanja. Razgovarao sam i s Robertom Golobom, liberalnim slovenskim premijerom, također članom moje političke grupacije, koji je pokazao razumijevanje i spremnost na suradnju. Vjerujem da ovo daje jedan novi zamah hrvatsko-slovenskim odnosima i po prvi put donosi mogućnost rješavanja nekih bilateralnih problema koji nas opterećuju desetljećima, a našim ljudima u Istri i na Kvarneru zadaje nepotrebne probleme. Vrijeme je da stanemo tome na kraj.

U kojim odborima još djelujete, koje su tamo teme dominantne, i općenito s obzirom na to da je mandat pri kraju, kako ocjenjujete svoj doprinos u EP-u, biste li rado sudjelovali u radu EP-a i nakon narednih izbora?

– Stalni sam član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) i kao jedini punopravni hrvatski zastupnik u tom odboru od početka sam vrlo aktivan, posebice po pitanju digitalne transformacije i digitalizacije. Znate da sam Izvjestitelj parlamenta za jedan od najvećih programa Unije ovog mandata – Digitalna Europa – a ako je itko 2019. sumnjao u važnost ove teme, vjerujem da je danas svima jasno da bez digitalnog nema napretka ni na jednom polju.

Spomenut ću i svoj rad u Odboru za poljoprivredu, posebice moju inicijativu uvođenja oznake »premium« za visokokvalitetne proizvode. Želim kategoriju iznad oznake zemljopisnog podrijetla, »premium« oznaku za vrhunske, najkvalitetnije i najbolje proizvode. Tako onda proizvođači ni potrošači ne bi više bili nezadovoljni – rad prvih dobio bi zasluženo priznanje na tržištu, dok bi drugi znali što točno plaćaju. Potrebna nam je jasna distinkcija kvalitetnih proizvoda od onih najkvalitetnijih, kako bismo zaštitili naše, prije svega, male proizvođače i potrošače. Uvjeren sam da će članovi poljoprivrednog odbora prepoznati važnost ovog mog prijedloga te će ga podržati i usvojiti.

Također, potpredsjednik sam Izaslanstva za Crnu Goru i nadam se da ćemo u sljedećem mandatu nakon deset godina konačno dočekati proširenje Europske unije.

Kad zbrojimo sve zajedno – ovu temu prometnih koridora, Digitalnu Europu, »premium« oznaku, moje ujedinjavanje svih RH zastupnika nekoliko puta i tako dalje – ja svoju misiju za ovaj mandat ponosno privodim kraju, a hoće li ili neće biti idućeg mandata, to je prije svega pitanje dogovora s mojim IDS-om i o tome ćemo uskoro razgovarati. Sve u svoje vrijeme. Posla u Europskom parlamentu će biti i dalje. Zato mislim da je izuzetno bitno za ovaj dio Hrvatske – Istru, Rijeku i Kvarner – da i sutra imamo svog predstavnika u Bruxellesu.

Ideološke pozicije

Znajući kakvi su politički odnosi snaga u EP-u, kakve su vaše procjene, u kojem će smjeru EU ići 2024. godine – jesu li pučani još uvijek jaki kao 2019. godine, oporavlja li se ljevica i liberalni blok, ili je rat u Ukrajini sve poremetio i okrenuo odnose u drugom smjeru? U EPP je upravo upala policija pa će biti zanimljivo pratiti i taj razvoj događaja.

– Ne volim nagađati, ali s obzirom na trendove u mnogo europskih zemalja, odnosno rezultate zadnjih izbora u Finskoj, Italiji i Švedskoj, izvjesna je mogućnost da će desnica jačati, a ljevica, odnosno socijalisti slabjeti. Vidjeli smo to na izborima u Finskoj u nedjelju, gdje su socijalisti podbacili, a premijerka dala ostavku na čelu svog SDP-a te se formira vlada desnog centra. Desnica će zasigurno jačati i zbog jedne Italije i njezine desne vlasti. A liberali će, vjerujem, kao i u ovom sazivu Parlamenta, opet biti ključna prevaga u sastavljanju većine. Kao i u većini država članica, i na razini EU-a, liberali su ta jedina snažna, zrela i progresivna alternativa. Vidimo to u Belgiji, Luksemburgu, Estoniji, Nizozemskoj… To je tako i u Hrvatskoj, ali samo ako budemo dovoljni mudri i odgovorni da se na vrijeme okupimo i dogovorimo te zajedno izađemo na izbore.

Kad je domaća scena u pitanju, IDS na neki način solira – čini se da više neće koalirati sa SDP-om, zašto? S druge strane, ni HDZ više nije bauk, ova Vlada donosi dosta sredstava i projekata Istri.

– IDS je na istim ideološkim pozicijama danas, gdje smo bili prije četiri ili 14 godina. Mi smo prije svega građanska, liberalna, regionalna opcija političkog spektra od centra prema lijevo. I sasvim sigurno IDS ne solira niti je ikada solirao. Upravo obrnuto. IDS je bio lider Amsterdamske koalicije prije četiri godine kao lider Porečke skupine prije 26 godina. Danas, kao i na budućim izborima, nevažno na eventualno prekrojavanje izbornih jedinica, IDS je most i poveznica koja okuplja ljude i stranke koji razmišljaju liberalno, progresivno, moderno i otvoreno. I nitko ne može ignorirati naš rad i realizirane projekte. Mi imamo viziju razvoja i spremne projekte. To ništa nije slučajno. Mi smo ti koji se bore za Istru, Rijeku, za Hrvatsku. I uvijek smo spremni i otvoreni za suradnju.

A projekte u Istri, Liburniji i Rijeci građani su itekako platili i preplatili. Jedina prava rasprava trebala bi biti zašto sve to skupa nije ranije realizirano.

Još kao student zaljubio sam se u IDS

Je li se IDS uspio oporaviti od unutarnjih sukoba, kako ocjenjujete rad novog vodstva, kako surađujete?

– Još kao riječki student strojarstva zaljubio sam se u IDS i ono za što se IDS zalaže i bori. IDS je simbolizirao onda, kao i danas, ono što sam ja osjećao, u kakvoj Istri, Liburniji i Kvarneru želim živjeti. Uvjeren sam da je bez obzira na krize, uspone i padove koji su u politici neminovni, IDS i dalje stranka koju mnogi moji sugrađani prepoznaju i cijene, i nakon više od 30 godina od osnutka. Novo vodstvo stranke zna što radi i ja im vjerujem. A rezultati tog rada će se pokazati i valorizirati na budućim izborima.