Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović nakon današnje sjednice ispred zgrade Suda dao je izjavu za medije, javlja N1.

“Ustavni sud je na sjednici donio dvije odluke. Nije prihvaćen prijedlog za ocjenu ustanovnosti o sudovima vezano uz javni poziv. Ustavni sud je zaključio da taj javni poziv ni u čemu ne ugrožava ustavni položaj predsjednika Republika niti dovodi u pitanje njegovu ustavnu ovlast. Bez prijedloga predsjednika Sabor ne može izabrati predsjednika Vrhovnog suda.

Smatramo da taj zakon nije protivan Ustavu, pogotovo odredbi o diobi vlasti koja ukazuje na međusobnu suradnju”, rekao je Šeparović.

Kako iz toga proizlazi Ustavni sud smatra da Milanović za čelnu osobu Vrhovnog suda može predložiti samo osobu koja se javila na javni poziv, kako propisuje Zakon, a to nije i Zlata Đurđević.

“Nismo prihvatili prijedlog sudaca da se uputi zahtjev sudu EU o tumačenju prava EU. Nismo prihvatili prijedlog ni za javnu raspravu”, dodao je.

Ustavni je sud ukinuo i pojedine uredbe Vlade RH o gospodarenju otpadom.

Baukov prijedlog

“O zahtjevu Arsena Bauka nije bilo vremena raspravljati jer je podnesen jučer. On je iznio nešto novo što nitko nije, da su ovim zakonom date ovlasti Uredu predsjednika koje zakonodavac ne smije davati, nego jedino predsjednik može svojom odlukom. No, to neće puno promijeniti na stvari”, rekao je Šeparović.

Dodatno je pojasnio mogućnosti predsjednika: “Ured predsjednika mora pribaviti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe o svim kandidatima koji su se prijavili. To služi da odabre onog kandidata za kojeg smatra da je najbolji. Nije vezan tim mišljenjem, može izabrati bilo kojeg kandidata, ali mora biti jedan od onih koji se prijavio na javni poziv.”

Ako se ne izabere predsjednik Vrhovnog suda, zamjenik obavlja dužnost do izbora, dodao je. “To što u zakonu ne stoji da ne postoje rokovi u kojem se mora tražiti mišljenja, u kojem predsjednik mora predložiti kandidata kao ni Sabor, ne znači da postupak ne treba provesti. Zakone treba tumačiti smisleno. Bogatstvo Ustavnog suda su različita mišljenja”, rekao je Šeparović.

Govoreći o spornom članku zakona, rekao je: “Osobno mislim da je taj članak mogao biti jasniji, no to nije razlog da se ne primijeni.”

Mamićeve optužbe

Komentirao je i optužbe Zdravka Mamića o podmićivanju sudaca: “Nisam čelnik sudbene vlasti i nemam veze s time. No, kao odgovaran državni dužnosnik mogu reći da optužbe dolaze od osobe osuđene za teška kaznena djela. No, ako je nešto od toga istina, to je strašno i to treba osuditi. Ugled suca krši i samo druženje sa strankama u postupku. Tako se stvara dojam ako nešto nije u redu”, rekao je Šeparović.

Priopćenje Ustvnog suda prenosimo u cijelosti:

1. Rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 44.a Zakona o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.).

Ustavni sud u bitnom je utvrdio da osporena odredba zakona kojom je propisano da Državno sudbeno vijeće objavljuje javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog sudane ograničava predsjednika Republike u izvršavanju njegove ovlasti iz članka 116. stavka 2. Ustava prema kojem on predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a sve to polazeći od ustavnih zahtjeva iz članka 4. stavka 2. i članka 94. stavka 2. Ustava.

Predsjednik Republike ovlašten je predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijeća pri čemu prilikom upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru nije vezan mišljenjem Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.

Ustavni sud nije odlučivao o prijedlogu zastupnika Arsena Bauka za ocjenu suglasnosti odredbečlanka 44.a Zakona o sudovima s člankom 106. stavkom 2. Ustava u pogledu ovlasti Ureda predsjednika Republike da traži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora s obzirom da je taj prijedlog Ustavni sud zaprimio samo dan prije održavanja sjednice, pa će se o njemu odlučivati naknadno.

Ustavni sud RH donio je sve navedene odluke odnosno rješenja sa 9 glasova za i 4 glasa protiv. Četvero sudaca najavilo je izdvojena mišljenja, a četvero izdvojena podupiruća mišljenja.

2. Odluku kojom je ukinuo pojedine odredbeUredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (“Narodne novine” broj 50/17. i 84/19.)u dijelu u kojem je utvrdio da je Vlada RH izašla izvan njezinihzakonom propisanih ovlasti.”