Slučaj Zakona o izbornim jedinicama, o kojem će se još jednom raspravljati u Saboru, ima dvije dimenzije, političku i pravnu. Kada je o potonjoj riječ, vodeći HDZ-ovi dužnosnici u Vladi i Saboru najavili su da će se mijenjati ovaj zakon, kako bi se iz verzije objavljene u Narodnim novinama tri dana prekasno izbrisalo da on stupa na snagu 1. listopada, pa tu sada nema natrag. Premda postoje stručna mišljenja da je to zapravo nepotrebno jer Ustavni sud ne bi zbog ovakve greške ukinuo Zakon o izbornim jedinicama. Taj stav, između ostalih, zastupa ustavni pravnik Mato Palić, vanjski član saborskog Odbora za Ustav.

– Hrvatski sabor uopće ne bi morao reagirati. Ustavni sud bi potom samo svojom deklaratornom odlukom utvrdio da je zakon neustavan u dijelu koji se odnosi na razdoblje od 1. listopada do dana kada bi on zaista stupio na snagu, a to je osmog dana po objavi u Narodnim novinama, rekao nam je Palić.

Ustaljena praksa

On ne govori napamet, nego temeljem više odluka Ustavnog suda iz prošlosti upravo vezanih za objavu nekog dokumenta u Narodnim novinama, nakon datuma zapisanog u njemu kao dan stupanja na snagu.

– Bila je jedna takva odluka Ustavnog suda ove godine, a bilo ih je i u ranijim njegovim sazivima i uvijek jednoglasno. Imamo, dakle, stabilnu praksu Ustavnog suda da ne ukida propise u situaciji u kojoj se sada nalazi Zakon o izbornim jedinicama, naglašava Palić.

Ustavni sud nije, primjerice, 2012. ukinuo saborski Poslovnik nakon što je legendarni ispravitelj propisa Petar Marija Radelj tražio ocjenu ustavnosti tog akta jer je u Narodnim novinama objavljen 4. travnja 2008., s datumom stupanja na snagu sedam dana ranije, 28. ožujka. Tada je Ustavni sud u svojoj odluci konstatirao da je članak Poslovnika u kojem se navodi da stupa na snagu 28. ožujka 2008. bio u suprotnosti s Ustavom i prihvatio prijedlog Marije Radelja da se utvrdi da je Poslovnik na snazi od osmog dana po njegovoj objavi u Narodnim novinama. No, u Vladi su odlučili krenuti drugim smjerom, promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i tu dolazimo na politički teren. Za nastalu odgodu u donošenju zakona, bez kojeg nema parlamentarnih izbora, HDZ optužuje predsjednika Zorana Milanovića i oporbu. Jasno je zbog čega su u vladajućoj stranci ogorčeni ponašanjem Milanovića, koji nije u roku tri dana potpisao zakon što ga je Sabor izglasao 28. rujna, nego je to učinio tek 4. listopada, također unutar ustavnog roka.

– U dva navrata je Vlada 30. rujna Ured predsjednika, gospodu Miljenića i Sutona, obavijestila o važnosti tog zakona odnosno da u ponoć istječe rok za njegovo potpisivanje. Ne bi se prvi put dogodilo da je predsjednik potpisao zakon isti dan kada je usvojen u Saboru. Bilo je tako s dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, kao i sa Zakonom o socijalnoj skrbi. U tim je slučajevima predsjednik pronašao vrijeme da potpiše zakon, kako bi on mogao stupiti na snagu. Ovo što se dogodilo sa Zakonom o izbornim jedinicama, pokazuje spregu Mosta i predsjednika Republike, narativ im je isti. Očita je izričita destrukcija, smicalice. Ili predsjednik radi na mig Mosta ili je obratno, izjavio je HDZ-ov zastupnik Damir Habijan.

Zamjerke opoziciji

Što konkretno HDZ zamjera Mostu i opoziciji, nije lako shvatiti. Čini se to što je, ponajprije mostovka Marija Selak Raspudić, javno progovorila o nepodudarnosti datuma objave Zakona o izbornim jedinicama u Narodnim novinama i dana kada je trebao stupiti na snagu. Dok zastupnica Mosta nije na to u četvrtak u Saboru upozorila ministra Ivana Malenicu, Vlada i HDZ su o ovom šutjeli. Pet dana se Vlada nije oglasila o slučaju Zakona o izbornim jedinicama, a iz toga su u oporbi zaključili da je namjera bila da se taj dokument ostavi u obliku kojem je u Narodnim novinama. Habijan je, međutim, jučer to demantirao tvrdnjom da se o cijeloj ovoj situaciji u utorak 2. listopada razgovaralo na koalicijskom sastanku. Mađarski zastupnik Robert Jankovics ističe da je doista bilo tako.

– Svi smo na tom sastanku bili neugodno iznenađeni činjenicom da predsjednik nije razumio važnost da na vrijeme potpiše zakon. Nije to napravio samo zbog taštine ili ne znam čega. Rečeno nam je na sastanku da će pravnici analizirati što dalje i spominjala se mogućnost zakonske izmjene, kazao nam je HDZ-ov koalicijski partner. Jankovics oporbi spočitava što tijekom saborske rasprave o zakonu nije predložila amandman kojim bi se promijenio dan njegovog stupanja na snagu, a »sada su joj puna usta navodnog propusta i šlampavosti Vlade«.

Selak Raspudić: HDZ htio prikriti najveći skandal ovog saziva Sabora

– Nedvojbeno je da je HDZ htio sve ovo prikriti jer inače bi sami objavili tu informaciju 1. listopada, kada se greška dogodila. Ovo je možda najveći institucionalni skandal u ovom sazivu Sabora i ako se netko uhvatio u mišolovku, onda je to HDZ. Tragična je poruka predsjednika Sabora Jandrokovića da donošenje zakona služi kao politička zamka.

On je oporbu optužio da je u javnost izašla s onim za što je sam priznao da su od početka znali da je pogrešno. Ali, oni su to hrvatskoj javnosti prešutjeli, izjavila je Marija Selak Raspudić.