To je još jedna prilika da pokažemo da Hrvatska može igrati ravnopravno, rame uz rame, s razvijenijim europskim državama, čak i u području razvoja i primjene umjetne inteligencije te ostalih naprednih tehnologija, izjavio je Karlo Ressler, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz HDZ-a, nakon što je u utorak izabran za potpredsjednika Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu. Izbor Resslera na istaknutu parlamentarnu dužnost očito nije bio slučajan.

– Mladi u Hrvatskoj imaju najveće digitalne vještine u Europskoj uniji, a hrvatski ICT poduzetnici ostvaruju izvrsne rezultate na globalnom tržištu, kaže nam Ressler. Izvoz hrvatske IT industrije 2019. je premašio osam milijardi kuna, uz godišnji rast od čak 15 posto, a u kriznoj 2020. ova industrija pokazala se vrlo izdržljivom. Moramo iskoristiti transformacijski potencijal i generacijsku priliku koju pružaju tehnologije visoke dodane vrijednosti. Zato je vrijeme da sitna politiziranja i prepucavanja zamijenimo temama budućnosti o kojima ovisi kako će nove generacije živjeti u Hrvatskoj i u Europi.

Pravila za desetljeća

Što za vas znači taj izbor?

– Nova dužnost donosi i još veću odgovornost i uključenost u raspravu o digitalnoj transformaciji Europe u trenutku kada je ona uvelike ubrzana uslijed pandemije. U travnju je Europska komisija predložila prijedlog europskog zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju, a ranije i nove propise o digitalnim uslugama i digitalnim tržištima.

Hoćete li regulirati rad tehnoloških divova i obuzdati njihovu moć?

– Pred nama su važne odluke u području digitalnih tehnologija koje će uvelike oblikovati kako živimo, učimo i radimo u digitalnom svijetu. Odluke koje će urediti i zaštititi prava građana u odnosu s Amazonom, Facebookom, Googleom i ostalim platformama koja zgrću nevjerojatnu količinu podataka i moći. Europa ne smije dozvoliti provođenje masovnog nadzora, izgradnju sustava društvenog bodovanja ili manipulaciju najranjivijih naprednim tehnološkim alatima. U nekim dijelovima svijeta to nažalost postaje distopijska stvarnost. Zato je sada trenutak da donesemo jasna pravila za desetljeća koja su pred nama.

Kako to da je Europski parlament formirao vlastiti odbor za taj posao?

– Odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu ima cilj definiranje dugoročnog europskog plana u području umjetne inteligencije (AI), napredne tehnologije koja će sve brže mijenjati način rada i života. Ima nezaobilaznu ulogu u donošenju novih europskih pravila u području koje zahtijeva uvažavanje različitih stručnih i institucionalnih perspektiva jer će dubinski utjecati na same temelje geopolitičkih i društvenih odnosa. Nalazimo se pred izazovom velikih promjena koje donose sustavi umjetne inteligencije. Moderne tehnologije donose mnoge prednosti, ali su i tehničke mogućnosti za narušavanje ljudskih prava veće nego ikada ranije. To je kontekst radi kojeg je Odbor osnovan, a glavni zadatak je odgovoriti na nove izazove četvrte industrijske revolucije. Ukratko, on nastoji pronaći adekvatan odgovor na pitanje kako iskoristiti prilike koje moderna tehnologija pruža, a da čovjek ne izgubi kontrolu i da ostane u središtu digitalne transformacije.

Prilika za učinkovitost

Koje ste inicijative dosad poduzimali?

– Kao glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun i unutar Odbora za građanske slobode, redovito sam se zauzimao za snažnije financiranje razvoja umjetne inteligencije i ravnopravni pristup digitalnoj infrastrukturi u svim dijelovima Europe. Posebnim amandmanima prošle sam se godine izborio za veću financijsku kontribuciju za program Digitalna Europa, uključujući i dodatnih 29 milijuna eura za razvoj umjetne inteligencije, kao i u ulaganje u povećanje pokrivenosti širokopojasnim internetom velike brzine. Redovito razgovaram s hrvatskim inovatorima i poduzetnicima koji se uspješno natječu u velikoj europskoj konkurenciji, ali i s akterima u javnom sektoru, gdje je digitalizacija također velika prilika za veću transparentnost i učinkovitost.

Kakve bi koristi Hrvatska od toga imala?

– Brži razvoj modernih tehnologija svakako je prilika za snažniji razvoj hrvatskoga gospodarstva, budući da ICT sektor trenutno najbrže raste i donosi veliku dodanu vrijednost. Potrebno je i nadalje stvarati poticajne faktore za razvoj digitalnog okruženja. Već sada postoje izvrsni primjeri, poput inicijative Osijek Software City, Poduzetničkog inkubatora za gaming industriju u Novskoj ili Centra za umjetnu inteligenciju u Lipiku. Javni sektor mora poduprijeti takav smjer. I nedavno olakšavanje statusa digitalnih nomada može pridonijeti prepoznavanju Hrvatske kao idealnog mjesta za rad za one koji svoj posao, zahvaljujući digitalnim tehnologijama, mogu praktički obavljati iz cijeloga svijeta.

Mnogi su građani sumnjičavi prema umjetnoj inteligenciji jer se boje da će netko preuzeti kontrolu nad njihovim životima. Što poduzimate da se to ne dogodi?

– Razumijem to. Jedna od odgovornosti Odbora za umjetnu inteligenciju je i odgovoriti na takvu zabrinutost. Razmotriti pitanja koja zaslužuju našu dužnu pažnju zbog mogućih kršenja ljudskih prava i inzistirati na tome da je krajnji cilj umjetne inteligencije podizanje kvalitete života čovjeka, a ne utrka za profitom, razvoj tehnologije kao svrha sama sebi ili stjecanje moći nad drugim ljudima. Umjetna inteligencija već je dobrim dijelom oko nas, od svakodnevnih aplikacija na našim telefonima, vremenske prognoze, automatizirane playliste pa do internetske kupovine ili tražilica. Toga još nismo u potpunosti svjesni, ali već živimo u bliskoj interakciji s novim tehnologijama. Ne nosi svaka primjena umjetne inteligencije jednak rizik i stoga ne zahtijeva jednak oprez i pravni tretman. Bitno je izbjeći pretjerano reguliranje jer bi ono narušilo inovativnost i konkurentnost, ali isto tako i zaštititi prava potrošača i ljudsko dostojanstvo tamo gdje postoji očit rizik za kršenja ili proklizavanja.