ZAGREB – HSU ima samo jednog zastupika u Saboru, ali budući da je HDZ-ova većina najmanja moguća i mandat Silvana Hrelje je jako važan. A 1. prosinca će HSU izabrati novog predsjednika i to neće biti Hrelja koji je, rezigniran zbog nekih procesa u stranci, odustao od kandidature. Središnji odbor HSU-a će 20. listopada potvrditi kandidate za dužnost predsjednika stranke, a to bi trebali biti Tomislav Žagar, Veselko Gabričević i Nikola Capar. Javnost sigurno najviše zanima ovisi li status HSU-a u Saboru u novom predsjedniku, hoće li netko od spomenute trojice, ako bude izabran, htjeti stranku pridružiti parlamentarnoj većini, iako je Hrelja mandat osvojio na listi oporbene Restart koalicije.

Umirovljeni general Gabričević ne želi o tome još govoriti.

– Ja još nisam službeni kandidat, tek nakon što me Središnji odbor potvrdi, a nadam se da hoće jer zadovoljavam sve potrebne uvjete, bit ću spreman razgovarati o svojim planovima i budućem radu naše stranke. Osim toga, u slučaju da postanem predsjednik HSU-a, ja sigurno neću sam donositi odluke, rekao nam je Gabričević. Trenutačno on kotira kao favorit jer ga je, osim njegove Splitsko-dalmatinske, podržalo još osam županijskih organizacija. I Capar, iza kojeg je stala Krapinsko-zagorska organizacija stranke, priznaje da su Gabričevićeve šanse najveće.

Borba za glas

– Ne vjerujem da su moji izgledi da preuzmem dužnost pedsjednika stranke veći od 30 do 40 posto. Kolega Gabričević dulje je u HSU-u nego ja, uživa potporu najviše županijskih organizacija i teško da će izborni rezultati ići meni u prilog. To, naravno, ne znači da se Žagar i ja nećemo suprotstaviti Gabričeviću, borit ćemo se za svaki glas, ističe Capar.

No, ovaj dugogodišnji novinar iz Velikog Trgovišća ima jasan stav o tome kakav bi trebao biti odnos HSU-a prema Vladi. Capar misli da bi njegova stranka morala ući u parlamentarnu većinu, ali vjeruje da to nije realna opcija.
– Pozicija HSU-a u Saboru zapravo, tako ja to procjenjujem, ne ovisi o nama. HDZ nas ne želi, preskupi smo im jer previše tražimo za umirovljenike. Oni odlučuju, ne mi, a Vlada Andreja Plenkovića nije voljna prihvatiti naše zahtjeve. Nadalje, nije stranka vlasnik saborskog mandata nego je to Hrelja, on njim raspolaže i HSU tu ne može ništa. Znamo što se sada događa između vodstva SDP-a i dijela njihovih zastupnika. Nisam za to da HSU bude u raskoraku s Hreljom, nego da imamo s njim suglasje. Zato mislim da će HSU, tko god pobijedio na ovim izborima, djelovati zajedno s HDZ-om i Vladom na određenim projektima koje ćemo mi smatrati dobrima. Dakle, podržavat ćemo pojedine prijedloge HDZ-a, ali će Hrelja ostati u opoziciji, jer nas oni odbijaju pustiti u svoj krug, rekao sam iz kojeg razloga, kazao nam je Capar.

Rasipanje glasova

Najmlađi među trojicom kandidata za predsjednika HSU-a je Žagar koji se, nakon što se na nedavnim izborima nije uspio održati u Saboru, vraća na radno mjesto u prosvjeti. Zastupnički mandat je stekao kao član SDP-a, zatim se u prošlom sazivu Sabora pridružio Mostu, pa se poslije nekog vremena učlanio u HSU.. Sada Žagara podržava pet županijskih organizacija stranke, što znači da nije potpuni autsajder, a izrazito je oporbeno raspoložen.

– Prema onome što smo kolega Hrelja i ja razgovarali, surađivali u Saboru, kad bih ja bio izabran za predsjednika HSU-a, mi bismo čvrsto ostali u opoziciji. Hrelja se s tim slaže. Ako bi, kad bih ja bio predsjednik stranke, novo Predsjedništvo donijelo odluku o priključenju HSU-a parlamentarnoj većini, ja bih odstupio s dužnosti, poručuje Žagar.

Optimist je što se tiče izbora jer vjeruje da je u stanju osigurati nužan novi zamah stranci.

– HSU je, istina, centralna stranka koja zastupa interese umirovljenika, ali moramo se približiti građanima. Mirovinski sustav ne može se odvojiti od tržišta rada, naglašava Žagar.

U Hrvatskoj je zaista puno stranaka koje pretendiraju govoriti u ime umirovljenika, pa se ti glasovi na izborima za Sabor rasipaju. Dosadašnji pokušaji uspostave tijesne suradnje nisu urodili plodom, ali Žagar bi kao predsjednik HSU-a radio na tome.

– Prvo bih ipak obnovio aktivan dijalog s udrugama umirovljenika, Maticom i sindikatom. Oni su svaki dan na terenu, komuniciraju s umirovljenicima i znaju što im je najvažnije, rekao nam je Žagar. Glavni cilj HSU-a, ističe, treba ostati vođenje ministarskog resora u koji spada mirovinski sustav.

Silvano Hrelja je još uvijek predsjednik HSU-a i zadužen je za provedbu unutarstranačkih izbora, pa odbija govoriti o trojici kandidata. Nikoga od njih neće javno podržati.