Ovaj sastanak, kojim su supredsjedali estonski ministar Hanno Pevkur i francuski Sébastien Lecornu prisutni u Tallinnu, na jedan je sat okupio i ministre Litve, Latvije, Norveške, Finske, Švedske, Danske, Islanda, Nizozemske, Njemačke, Italije i Poljske.


Sudjelovao je i ukrajinski ministar obrane Rustem Umarov te predstavnici NATO-a i Europske unije.




Cilj ove videokonferencije, održane na treću obljetnicu početka invazije velikih razmjera na Ukrajinu, bio je “međusobno približiti” viziju Europljana o uvjetima za trajni mir i povezanim sigurnosnim jamstvima, prema francuskom izvoru bliskom raspravama.


Europljani strahuju da će američki predsjednik Donald Trump okončati rat pod uvjetima povoljnim za Moskvu i bez davanja sigurnosnih jamstava Kijevu. Traže, zasad bez uspjeha, mjesto za pregovaračkim stolom.


Francuskog šefa države Emmanuela Macrona u ponedjeljak je u Washingtonu primio Donald Trump, a za nekoliko dana primit će i britanskog premijera Keira Starmera.


Macron je prošlog tjedna više šefova europskih vlada pozvao u Pariz kako bi pokušali definirati zajednički odgovor.


Unatoč konsenzusu o ruskoj prijetnji, u Europi su i dalje aktualne rasprave o potrebnim odgovorima, posebice između onih koji su za i protiv raspoređivanja vojske na ukrajinskom teritoriju radi provedbe mogućeg sporazuma o prekidu vatre.


Tim više što mnoge europske zemlje, posebice istočne, ne kriju zabrinutost za vlastitu sigurnost u slučaju povlačenja svih ili dijela od 100.000 američkih vojnika raspoređenih u Europi.


“Ne možete pretpostaviti da će američka prisutnost trajati zauvijek”, rekao je sredinom veljače američki ministar obrane Pete Hegseth.