ZAGREB – Stručnjaci sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kritiziraju jednu od ključnih promjena u sustavu socijale – ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb jer smatraju kako prijedlog, kojem se protive stručne udruge, neće pridonijeti učinkovitijem ustroju i radu sustava.

“Ukidanjem pravne osobnosti dovedeno je u pitanje demokratsko načelo supsidijarnosti i pozicija centara kao ključnih institucija ne samo socijalne skrbi, već i socijalne države”, priopćili su stručnjaci.

Ministarstvo nametnulo ukidanje

Jedna je od ključnih reformi, koju je najavio resorni ministar Josip Aladrović, promjena ustroja sustava tako da se ukida pravna osobnost centara za socijalnu skrb, a centri se zamjenjuju središnjim zavodom za socijalnu skrb, 21 podružnicom zavoda i ispostavama. To se opravdava neučinkovitošću sadašnjeg sustava i neujednačenim postupanjima u praksi.

Predstojnica Studijskog centra socijalnog rada Gordana Berc, predstojnik Katedre za radno i socijalno pravo Željko Potočnjak i predstojnica Katedre za upravnu znanost Gordana Marčetić navode nekoliko razloga za svoje kritike.

Upozoravaju da ukidanje pravne osobnosti nisu predložili predstavnici djelatnika, odnosno stručnjaka koji rade u centrima i drugim ustanovama, niti od radnih skupina na prijedlogu novog Zakona o socijalnoj skrbi, već ga je Ministarstvo nametnulo, a o prijedlogu se nije niti raspravljalo na sjednicama radnih skupina.

Pravni stručnjaci ističu kako se time sustav socijalne skrbi hipercentralizira, iako već postojeći sustav spada među visoko centralizirane. Njime se lokalnim vlastima oduzima mogućnost utjecaja na sustav iako imaju zakonske obveze financiranja određenih prava, poput pomoći za stanovanje, pučke kuhinje, smještaja beskućnika i dijela troškova centara za socijalnu skrb.

Također smatraju kako daljnja centralizacija sustava nije u skladu s Ustavom, dok novim prijedlogom Zavod za socijalnu skrb nema nikakvih obveza o podnošenju izvješća jedinicama lokalne samouprave, niti su lokalne vlasti zastupljene u upravnom vijeću novog zavoda.

Navode kako se evidentno radi o promjeni ustroja po uzoru na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji također ima područne službe, urede i ispostave. No, ističu, sustavi socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja djeluju na različitim načelima.

Slažu se kako sustav socijalne skrbi mora imati određenu razinu standardiziranosti na cijelom području zemlje, ali centri za socijalnu skrb trebaju odgovoriti i specifičnim potrebama građana lokalnih zajednica u kojima djeluju.

Dodatno će se pogoršati percepcija javnosti

Promjena ustroja i ukidanje pravne osobnosti obrazlaže se neučinkovitim upravljanjem i neujednačenim postupanjima, ali nigdje nije jasno navedeno o kakvim se konkretnim postupanjima radi. Stručnjaci ističu kako je i u dosadašnjem ustroju Ministarstvo imalo dovoljno ovlasti da ujednači postupanja.

U sadašnjoj mreži centara i podružnica trebalo bi napraviti promjene ovisno o uočenim nedostacima, poput transformiranja manjih centara u podružnice, te mrežu ojačati zapošljavanjima i obrazovanjem djelatnika, ulaganjem u infrastrukturu i EU-ovim sredstvima.

“Ukidanjem pravne osobnosti centara socijalne skrbi samo će se dodatno pogoršati javna percepcija socijalne skrbi, rast će nepovjerenje građana i usporit će se procesi unaprjeđenja djelatnosti”, upozoravaju pravnici.

Berc, Potočnjak i Marčetić slažu se da je reforma sustava potrebna, ali ne smije biti ishitrena i nametnuta te protivna mišljenjima djelatnika, stručnjaka i istraživača.