Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Poslodavci neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i 190 tisuća radnih dozvola stranim državljanima. Tih 190.000 pomnožite s 10 i lako se da zaključiti da ćemo za 10 godina, uz nastavak iseljavanja, imati zamjenu stanovništva u Hrvatskoj, navodi demograf dr. Stjepan Šterc
povezane vijesti
- Darko Tipurić: “Hrvatska se mora fokusirati na privlačenje privatnih investicija, demografija ključan izazov”
- Stručnjak protiv kvota za strane radnike: Ako ih nema, onda je hrvatsko gospodarstvo u velikim teškoćama
- Novi zakon ni riječju ne spominje liječenje stranih radnika. Obiteljski liječnici: ‘Mnogi nemaju zdravstvenu skrb’
Prošle se godine, prvi put od ulaska Hrvatske u EU, više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se doselilo u tu zemlju, odnosno u Njemačku se lani doselilo nešto više od 20 tisuća Hrvata, a istodobno iselilo njih više od 24 tisuće, pokazuju podaci njemačkog ureda za statistiku. Iako mnogi smatraju, a posebno vladajući, da je riječ o promjeni dosadašnjeg negativnog trenda iseljavanja iz Hrvatske, demograf dr. Sjepan Šterc ističe da se ne radi ni o kakvoj promjeni trenda, nego o slučajnim oscilacijama koje su karakteristične za »vremenski niz izrazito negativnog trenda«.
– Oscilacije u migracijama su moguće, no problem je što ih političari odmah koriste u dnevnopolitičke svrhe i govore o promjeni trenda u uvjetima kada nemamo nikakvu migracijsku politiku, tvrdi Šterc, i podsjeća da je proces povratka iz Njemačke počeo još za vrijeme pandemije COVID-19, a posebno se pojačao zbog recesije u Njemačkoj. S druge strane, navodi dalje Šterc, Njemačka i razvijene zemlje zapada imaju problem sa socijalnom nesigurnošću, navečer vas je, kaže, strah sam šetati gradom, dok u Hrvatskoj taj osjećaj slobode predstavlja dodatno bogatstvo koje privlači iseljenike natrag u domovinu.
Zabluda o migracijama
Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta istaknuo da ćemo dostizanjem 82 posto razvijenosti Europske unije, što je najavio za kraj mandata njegove Vlade, doći do točke kad se događa preokret u iseljavanju, odnosno kad se iseljenici počinju vraćati u Hrvatsku. No, Šterc kaže da je to jedna od zabluda jer migracije nisu dominantno vezane uz ekonomsku razvijenost.
– Pa pogledajte Njemačku! Jedna je od najrazvijenijih zemalja svijeta, a ima demografskih problema, kao i Japan. Problem kod njih je jedino što nisu dobro socijalno planirali pa su jeftino uvozili radnu snagu, a pokazalo se da iz državnog proračuna troše više na socijalizaciju uvezenih radnika, pojašnjava Šterc.
Pritom ističe da u uvjetima kad nemamo nikakvu migracijsku politiku, istu u Hrvatskoj umjesto Vlade vode poslodavci, koji neselektivno uvoze radnu snagu, što dokazuje i 190 tisuća radnih dozvola stranim državljanima.
– Sada tih 190 tisuća pomnožite s deset i lako se da zaključiti da ćemo za deset godina, uz nastavak iseljavanja, imati zamjenu stanovništva u Hrvatskoj, navodi Šterc, pri čemu posebno upozorava na negativan prirast stanovništva u Hrvatskoj.
– Prošle godine imali smo najgore moguće demografske pokazatelje – sve županije, 96 posto gradova i 92 posto općina bilježe prirodni pad broja stanovnika, a svake godine imamo 20 tisuća više umrlih nego rođenih, podsjeća Šterc.
Ministar demografije Ivan Šipić pozdravio je podatak da se više Hrvata vratilo iz Njemačke nego što ih je tamo odselilo, ali poručuje da će pravi uspjeh biti kada se u domovinu budu vraćale mlade obitelji te je najavio »nekoliko novih mjera u proračunu«. Iako novi ministar i novoustoličeno ministarstvo na kapaljku puštaju informacije o novim demografskim poticajima, gostujući na Hrvatskom katoličkom radiju krajem srpnja Šipić je najavio donošenje prvih konkretnih mjera na jesen.
Izmjene zakona
Prije svega, najavio je izmjene Zakona o strancima u cilju rješavanja administrativnih prepreka s kojima se suočavaju povratnici i to na način da će se prolongirati rok za rješavanje dokumentacije za Hrvate povratnike s jedne na dvije plus dvije godine. Izmjene zakona trebale bi, kaže, omogućiti lakši povratak Hrvata u domovinu.
– Mnogo je mladih i obrazovanih ljudi zbog kojih smo prilagodili stambene politike da se ne bi osjećali građanima drugog reda u svojoj domovini. Kad dođu u Hrvatsku, želimo da ih se dočeka, da im se uruči brošura kao pomoć, koja je u izradi. Ministarstvo po tom pitanju surađuje s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Institutom »Ivo Pilar« i Institutom za migracije i narodnosti te drugim institucijama, kazao je ministar.
Također je najavio i povećanje novčane pomoći roditeljima te snižavanje dobne granice za primanje mirovine.
– Planira se dvostruko povećanje jednokratnih novčanih potpora za novorođeno dijete s 300 na 600 eura. Nadalje, predlažemo da majka za svako rođeno dijete dobije godinu dana mirovinskog staža. Isto tako, predložit ćemo povećanje novčane naknade tijekom roditeljskog dopusta. Planiramo udvostručiti trajanje plaćenog očinskog dopusta na 20, odnosno na 30 dana i povećati iznose doplatka za djecu, za sve skupine korisnika, rekao je ministar demografije i useljeništva.
Istaknuo je i potporu države roditeljima odgajateljima poručivši da svim obiteljima koje žele roditi djecu treba pomoći.
– Pomaže se, ali ondje gdje majka stvarno želi roditi dijete više, država mora slušati, čuti i postupati hrabro, smatra Šipić.
Šterc čeka imenovanje za savjetnika ministra demografije i useljeništva
Stjepan Šterc je rekao da još nije imenovan za savjetnika ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića. Kaže da je eventualno njegovo imenovanje prijedlog ministra, no Vlada to još nije službeno potvrdila.
– Ministar Šipić i ja smo se dogovorili. Rekao sam mu da je ključno da iza svega u vezi s demografijom mora stajati struka, rekao je Šterc dodavši da bi u ministarstvo kao posebni savjetnik tebao doći i njegov kolega Tado Jurić. Šterc se u rujnu prošle godine umirovio na poziciji predavača na fakultetu, a čak se bio spominjao i kao mogući ministar useljeništva.
Šipić: Ne želimo rodnu ideologiju u školama
Ministar Ivan Šipić, po struci teolog, u programu Hrvatskog katoličkog radija krajem srpnja iznio je svoje mišljenje oko ideoloških stavova koji utječu na demografsku politiku.
– Ja ću postupati po savjesti, kao i kada sam glasao protiv Istanbulske konvencije. Ako razne udruge mogu imati svoj stav i ako pokušavaju uvesti, tko zna kakva, nova mjerila odgoja naše djece, onda valjda postoji netko tko je sad trenutno tu gdje je i tko može reći svoj stav. Većina hrvatskog naroda diše tako da ne želi rodnu ideologiju u našim školama. Ne želimo to u našim institucijama i ne želimo da nam se nameće. Ako svi imaju pravo izbora i reći što misle, to imamo pravo i mi, poručio je Šipić.