ZAGREB – Građana Hrvatske je sve manje i sve su stariji, pa je sve veći udio onih iznad 65 godina u ukupnom stanovništvu, ali se broj umirovljenika smanjuje. Broj umirovljenika u posljednje se dvije godine smanjio za gotovo 11 tisuća. Nakon desetljeća neprekidnog rasta broja umirovljenika Hrvatska je na kraju prošle godine imala isti broj umirovljenika kao i 2017. godine i na tom se broju zadržala i u prva dva mjeseca ove godine.

Promjena trenda dogodila se u protekle dvije godine i jasno se može povezati s početkom pandemije, a prvenstveno je na medicinskoj struci da odgovori koliko je tih ljudi umrlo od COVID-19 ili posljedica te bolesti, a koliko zato što im je zbog pandemije bilo otežano liječenje drugih bolesti, te kako je u odnosu na ostale europske zemlje Hrvatska i od jednog i drugog štitila svoju stariju populaciju u posljednje dvije godine.

Nastavljen trend

U ožujku 2020. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj je bilo 1.243.427 umirovljenika, što je bio 11 tisuća više nego primjerice 2017. godine. U ožujku ove godine mirovina je isplaćena za 1.232.780 umirovljenika što je, uz razliku od nekoliko desetaka, povratak na tu 2017. godinu. Do 2020. godine u Hrvatskoj je godišnje umiralo oko 48 tisuća umirovljenika, a broj novih umirovljenika, ovisno o godini, kretao se od 50 do 52 tisuće. U te nove umirovljenike uračunati su i oni koji su u određenoj godini po prvi put ostvarili pravo na mirovinu, ali i oni koji su je nasljeđivali od preminulog bračnog druga. No, u 2020. godini to se promijenilo i u statistikama HZMO-a je broj mirovina čija je isplata prestala zbog smrti umirovljenika po prvi put premašio 54 tisuće. Prošla je godina bila još gora, jer je zbog smrti prestala isplata mirovina za više od 60 tisuća umirovljenika.

U prva dva mjeseca ove godine taj se trend nastavio, pa je broj mirovina čija je isplata prestala zbog smrti umirovljenika za dvije tisuće veći od broja građana koji su u 2022. godini po prvi put ostvarili pravo na mirovinu, no ne znači da se za toliko smanjio i broj isplata mirovina, jer je nakon smrti određenog broja umirovljenika njihovu mirovinu možda naslijedio bračni drug.
Manji broj umirovljenika i veći broj osiguranika, odnosno onih koji plaćaju mirovinske doprinose znači i bolji omjer između te dvije skupine. Tako je primjerice 2017. godine Hrvatska na sto umirovljenika imala 121 osiguranika, dok je u ožujku ove godine na sto umirovljenika bilo 128 osiguranika.

Iako Hrvatska trenutačno ima isti broj umirovljenika kao i 2017. godine, u odnosu na tu godinu povećao se iznos potreban za isplatu mirovina, pa se tako procjenjuje da će u ovoj godini iz proračuna za to trebati izdvojiti 43,75 milijardi kuna, dok je prije pet godina ukupan trošak mirovina bio 37,4 milijarde kuna. Nominalno je trošak mirovina porastao za 6,35 milijardi kuna, odnosno za 17 posto. Prosječna je mirovina porasla za 580 kuna, odnosno za 24 posto. Čini se tako da je pozicija umirovljenika u Hrvatskoj bolja nego prije pet godina, no već i usporedba s prosječnom neto plaćom poništava takav zaključak.

Umirovljenici su u 2017. godini u prosjeku dobivali 42,57 posto prosječne neto plaće, dok je danas taj udio pao na 41 posto. Iako nominalno mirovine, kao i trošak njihove isplate rastu, umirovljenici u Hrvatskoj zapravo imaju sve manje novca za potrošiti. Posebice su u teškoj poziciji oni koji primaju obiteljske mirovine koje su pale na 33,21 posto prosječne plaće, a Vlada najavljuje da će napraviti zakonske izmjene koje će ciljati baš tu umirovljeničku populaciju i koje bi u sljedećim godinama trebale povećati njihova primanja. Na promjene koje bi trebale osnažiti obiteljske mirovine od početka sljedeće godine Vlada se obvezala i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a javnosti tek treba predstaviti modele po kojima bi obiteljske mirovine u prosjeku rasle oko 13 posto.

Teško preživjeti

U taj izračun nije uračunat travanjski rast mirovina od 2,24 posto, no njega je već odavno pojela inflacija, koja je u veljači ove godine bila 6,3 posto. Indeksacija mirovina, kakva se primjenjuje u Hrvatskoj, ni ranijih godina nije uspijevala osigurati rast mirovina koje bi pratile rast životnih troškova, a u budućnosti će to biti sve teže, pa umirovljeničke udruge opetovano traže promjenu modela po kojem se mirovine usklađuju.

S obzirom na to da je s mirovinom sve teže živjeti, nije čudo da je u veljači ove godine Hrvatska zabilježila rekordan broj umirovljenika koji rade na polovinu radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, a taj im model omogućava da uz plaću koju tako zarade zadrže i mirovinu. U veljači je tako radilo više od 17 tisuća umirovljenika, dok se lani taj broj kretao, ovisno o mjesecima, između 13 i 15 tisuća, a najveći je bio u vrijeme turističke sezone, odnosno u razdoblju od lipnja do rujna.

Ako se trend s početka ove godine nastavi, ne bi bilo neočekivano da u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj radi i 20 tisuća umirovljenika, koji tako pokušavaju nadomjestiti niske mirovine.
Osim umirovljenika koji su zaposleni na pola radnog vremena, podaci HZMO-a o osiguranicima za veljaču pokazuju i da je među osiguranicima 21.293 osiguranika koji su stariji od 65 godina. To znači da je među osiguranicima 1,35 posto onih starijih od 65 godina.