Iako je pandemija službeno iza nas, COVID-19 i dalje je aktivan. U Britaniji je posljednjih tjedana zabilježen porast broja zaraženih, a procjenjuje se da je više od 800.000 ljudi zaraženo novim sojem Eris, podvarijantom omikrona. Da virusa SARS-CoV-2 i dalje ima, i to mnogo, potvrđuju stručnjaci koji, unatoč aktivnosti koronavirusa, ne očekuju neku težu epidemiju u predstojećoj jeseni.

– Virus danas cirkulira jako puno i to je vidljivo diljem svijeta. Mahom su to derivati omikrona, tih različitih podvarijanti ima jako puno, a sad imamo i novi virus koji se zove XBB, rekombinantu unutar omikrona, navodi imunolog Zlatko Trobonjača, koji očekuje da će se virus SARS-CoV-2 i dalje širiti, ali u ovom trenutku bez naznaka da bi mogao izazvati težu epidemiju.

Virus se, objašnjava Trobonjača, mijenja na dva načina – mutacijama i rekombinacijama. – Kod mutacije virus koji uđe u stanicu promijeni određeni dio genoma i virusi koji izlaze iz te stanice kao reprodukcija drugačiji su, jer su se u stanici dogodile mutacije. U rekombinaciji imamo situaciju da dva različita virusa, koji pripadaju različitim varijantama, istovremeno zaraze jednu stanicu i pomiješaju svoj genom, podijele ga, rekombiniraju i stvore novu virusnu česticu, kombinaciju dva virusa, tumači Trobonjača. Rekombinacija je pojava stvaranja novih virusa koja je novost kod koronavirusa, a činjenica da virus može stvarati nove varijante ne samo mutacijama nego i rekombinacijama, ističe imunolog, nije dobra vijest jer se omogućava golemi repertoar novih varijanti koje se mogu stvarati.

Nove rekombinacije

– Tako imamo nove rekombinacije i nove mutacije omikrona – Eris se danas jako širi, nastao je iz rekombinante XBB. Ta poznata rekombinanta se najviše proširila, ali osim nje svijetom se širi puno različitih varijanti, ističe Trobonjača. Kako je rekombinanta XBB dala najviše podvarijanti, u pripremi je monovalentno booster cjepivo upravo protiv XBB 1.5 varijante. Ono bi trebalo pokriti i Eris, ali i neke druge podvarijante koje nastaju, objašnjava.

Boosterom bi se, kaže, trebale cijepiti starije osobe i kronični bolesnici.

– Mlađe osobe u principu su se više puta susretale s virusom, bilo da su cijepljene ili necijepljene. Ponekad su imale simptome, ponekad nisu, nekad je to bio samo začepljeni nos, ponekad neka grlobolja, ili temperatura od jednog dana, osobito kod djece. Kad dijete koje uvečer ima temperaturu, a drugi dan se probudi i samo malo šmrcka ili kašljuca, a nema temperaturu, to je vjerojatno bio COVID-19, veli Trobonjača.

Klinička slika zadnjih je mjeseci vrlo blaga. U nekim dijelovima svijeta, poput SAD-a i Velike Britanije, bilježi se porast hospitalizacija zbog COVID-19 u nekim dijelovima svijeta, SAD-u, Velikoj Britaniji, ali bez povećane smrtnosti. Povećanje incidencije i hospitalizacija logična je posljedica pojave nove virusne varijante, ali hibridna imunost koju smo stvorili, što kroz preboljenje bolesti, što kroz cijepljenje ili kombinacijom jednog i drugog, ipak nas štiti od težih oblika bolesti, ističe imunolog.

Koliko je koronavirus danas raširen u svijetu, pokazuje primjerom istraživanja u Kanadi, gdje su praćenjem količine virusnog genoma u otpadnim vodama otkrili da u najnižim točkama učestalosti omikrona ima više novoinficiranih nego u piku epidemije delta varijante koronavirusa. Kontrola otpadnih voda danas je jedini način da se zaključi koliko je virusa u populaciji jer se ljudi ne testiraju, ne javljaju se liječniku, osim ako netko ne razvije teži oblik i završi u bolnici.

Booster cjepivo

– To što virusa ima jako puno, a nema hospitalizacija i nema mnogo težih oblika, nema smrtnosti, dobar je znak, veli Trobonjača. Ujesen će korone, dodaje, sigurno biti, ali najvjerojatnije bez većih posljedica. Koja će varijanta biti u opticaju ne zna se. Pokušava se temeljem ponašanja virusa, mutacija, proširenosti, predvidjeti koja bi varijanta mogla zavladati, ali to je jako teško u situaciji kad je jako puno podvarijanti. S obzirom na to da imamo na raspolaganju booster cjepivo koje pokriva jako puno podvarijanti, jesen koja slijedi ne bi trebala biti posebno teška, smatra naš sugovornik koji u takvim okolnostima nije zagovornik povratka zaštitnih maski. – U situaciji gdje smo svi bili u kontaktu s virusom, i to više puta, ne vjerujem da bi to imalo mnogo smisla, kaže.

Upravo mogućnost povratka maski zagovaraju neki od britanskih stručnjaka, gdje očekuju neminovan porast broja infekcija tijekom jeseni i zime. Simptomi Erisa, koji bi mogao biti dominantan u narednom razdoblju, jesu upaljeno grlo, curenje iz nosa, začepljen nos, kihanje, suhi kašalj, glavobolja, promuklost, bolovi u mišićima i promjene u osjetu mirisa.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu kako nema definiranih pragova incidencije bolesti koji bi bili poticaj za eventualno ponovo uvođenje maski. Na takvu odluku utjecala bi, kaže epidemiolog Bernard Kaić, težina kliničke slike koju infekcija izaziva, sposobnost nove varijante da izbjegava ranije stečeni imunitet, procjena učinkovitosti maski u smanjenju širenja infekcije te društveni aspekti koji utječu na suradljivost pri provedbi takve odluke.

Kako bilo, HZJZ kontinuirano prati kretanje SARS-CoV-2 virusa u populaciji, uključujući sekvenciranje radi detektiranja novih podvarijanti i procjene njihovog udjela u populaciji. U Hrvatskoj je trenutno samo stotinjak zaraženih koronavirusom, od toga 16 u Primorsko-goranskoj županiji. Podataka o hospitliziranima zbog COVID-19 u HZJZ-u nemaju, ali je – kaže dr. Kaić – taj broj sigurno malen jer u zadnjih mjesec dana imamo manje od deset novootkrivenih bolesnika dnevno.

Oštećenja organa dugotrajno će dovesti do njihova bržeg zatajivanja

Dok aktualna situacija stručnjake posebno ne zabrinjava, iako se pozorno prati, razmišlja se o tome kako će se posljedice COVID-19 manifestirati u narednim desetljećima.

– Kako će se sve to manifestirati za 10 ili 15 godina teško je previdjeti. Očekujem da će kronična oštećenja organa koja su posljedica zaraze ovim virusom, makar bila i blaga, sigurno dugotrajno dovesti do problema bržeg propadanja i bržeg zatajivanja organa. To je neminovno, ističe imunolog Zlatko Trobonjača.