Čak je 241 primjedba, mahom iz redova učitelja i nastavnika, dosad pristigla na e-savjetovanje o Uredbi o ocjenjivanju učinkovitosti rada zaposlenih u javnim sužbama. Kritike su uglavnom iste, usmjerene su na način ocjenjivanja koji se namjerava uvesti od 1. siječnja 2025., a Vladi predbacuju da donosi akt koji je diskriminatoran, nepravedan, a u škole, bolnice i druge radne kolektive unosi razdor i podloga je za mobing.

– Nevjerojatno je da se 2024. godine ovakva Uredba pušta u proceduru i daje na savjetovanje. Očita joj je namjera uspostava kontrole nad sustavom, a ne pravično ocjenjivanje zaposlenika. Umjesto da potiče radnike na izvrsnost, uvodi se diskriminacija i nepravednost, što će gotovo sigurno biti osporeno na Ustavnom sudu. Takva Uredba narušava temeljne demokratske principe rada u javnim službama, posebno u obrazovanju, poručio je Damir Popović, nastavnik u OŠ Šemovec. Uredba bi, smatra, mogla zbog subjektivnosti u ocjenjivanju i različitih uvjeta rada po školama, mogla dovesti do nejednakih rezultata i osjećaja nepravde među zaposlenicima.

Ograničavanje izvrsnih

Za većinu nastavnika, jedan od najproblematičnijih dijelova Uredbe je ograničavanje broja radnika koji mogu biti ocijenjeni kao »izvrsni« ili »naročito uspješni«. Prema Uredbi, udio izvrsnih ne smije biti veći od pet posto, a »naročito uspješnih« više od 15 posto ukupnog broja zaposlenika. Ako je cilj poticati izvrsnost, ne bi se smjeli propisivati postoci, jer ograničavanje broja izvrsnih stvara atmosferu konkurencije među kolegama te potiče pristranost i nepravdu u ocjenjivanju, upozoravaju.

– Kriteriji ocjenjivanja su nejasni i pogoduju subjektivnosti ocjenjivača i ocjene. Kako bi izgledalo kad bi u školi, na pisanoj provjeri, više od pet posto učenika imalo jednak broj bodova za ocjenu odličan? A propisano je da odličan može imati samo njih pet posto. Bilo bi zanimljivo kad bi mogli ocjenjivati predlagače ovakvih zakona i uredbi. Tada ne bi imali problem s ograničavanjem ocjena izvrstan i naročito uspješan. Vjerojatno bi autori ove uredbe odmah ukinuli ocjenu »ne zadovoljava«, poručila je Danijela Draganić iz SŠ Krapina.

Za zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti novo ocjenjivanje je nepotrebno, jer oni sustav napredovanja, a time i ocjenjivanja, već imaju, poručuju iz Instituta za fiziku, gdje se boje da će uredba dovesti do smanjenja učinkovitosti rada i narušavanja radnih odnosa.

– U sustavu znanosti za znanstvena radna mjesta već postoji uređeni sustav napredovanja na radnim mjestima. Već i sada znanstvena napredovanja prolaze ozbiljnu stručnu valorizaciju unutar znanstvenih ustanova kroz rad stručnih povjerenstava i odluke Znanstvenog vijeća, kao i valorizaciju na nacionalnoj razini preko rada odgovarajućih matičnih odbora. Uredba koja se predlaže uvodi paralelni mehanizam, a dupliciranje procedura, kontrole kvalitete, odbora, povjerenstava, administrativnih obaveza, komisija, žalbenih tijela, teško da može biti korak prema racionalizaciji poslovanja i unapređenju znanstvenog rada i istraživanja, poručuju iz Instituta za fiziku.

Nekompetentni za ocjenu

– Zar jednu medicinsku sestru koja 12 sati radi smjenu i ima plaću od 1.100 eura treba izlagati ocjenjivanju ravnatelja kojeg je postavila Vlada. Šefovi klinika nisu prisutni u popodnevnom i noćnom radu medicinskih sestara te nisu kompetentno donositi nikakve ocjene, smatra Jadranka Ristić, medicinska sestra iz KB-a Sv. Duh. Na rukovodećim pozicijama često su, dodaje, podobni ljudi koji ne zastupaju interese svojih zaposlenika pa bi ocjenjivanje bilo sve samo ne objektivno.

Tanja Leontić iz Sindikata KBC-a Zagreb smatra da je uvođenje ocjenjivanja u sustave zdravstva i socijalne skrbi »samoubojstvo«, jer oba sustava rade na rubu egzistencije i izdržljivosti, a zbog manjka ljudi radi se u nenormalnim i nehumanim radnim uvjetima, pod povećanim radnim i psihofizičkim opterećenjem, što se očituje u enormnom broju prekovremenih sati.

– Postupak ocjenjivanja u sustavu zdravstva i u sustavu socijalne skrbi bit će iznimno složen i teško provediv, dovest će do povećane birokracije i administrativnog opterećenja, a bit će destimulativan za rad u tim službama, gdje se radna mjestao ionako teško popunjavaju, upozoravaju iz sindikata.

– Pitanje je možete li saborsku mirovinu dodijeliti samo onim pet posto izvrsnim i 15 posto naročito uspješnim članovima Sabora, a da se za ostalih 80 posto članova sabora ukine privilegij saborske mirovine jer nisu zadovoljili kriterije izvrsnosti, poentirala je Jelena Bekavac Krčadinac iz OŠ Čučerje.

Uredba je znak nedostatka razvojne vizije

U javnu raspravu uključila se i bivša minstrica Blaženka Divjak, za koju je ovakva uredba znak nedostatka razvojne vizije i namjera da se uvede stega »odozgo«, s novim kriterijem – poslušnosti nadređenom. Umjesto novog načina vrednovanja, trebalo je, kaže, postrožiti postojeće propise o vrednovanju.

– U visokom obrazovanju kod napredovanja u viša zvanja prolazi koješta, npr. opskurni simpoziji »oko kuće« i po okolnim državama, priručnici s ppt slajdovima sa zastarjelim i netočnim informacijama, ne uzimaju se u obzir citiranost, međunarodna vidljivost, ne poštuju se etičke norme pa ministri i saborski zastupnici napreduju u vrijeme mandata, rektori tuže svoje profesore i studente. Ali to se ne želi rješavati, već se uvodi »ocjenjivanje« koje jednim metrom mjeri sve javne službe, kritizira Divjak.