U Hrvatskoj je u pandemiji izgubljeno oko 21.000 kreveta u obiteljskom smještaju. Naime, 1. siječnja 2020., u našoj je zemlji u obiteljskom smještaju bilo registrirano oko 603.000 kreveta, dok smo u turističku 2022. ušli s oko 582.000 kreveta u kućama za odmor i apartmanima.

A i u Primorsko-goranskoj je županiji u pandemiji, dakle od 2019. do kraja 2021., odjavljeno oko 2.000 kreveta u obiteljskom smještaju.

S druge strane, neki segmenti obiteljskog smještaja su se u pandemiji pokazali jako uspješnima. Kuće za odmor i općenito privatni smještaj visoke kategorije radio je čak i bolje nego prije koronakrize.

Tijekom lanjskog ljeta, i u obiteljskom je smještaju potražnja bila takva da se tražio krevet više, pa su se događale i neturističke situacije da su pojedini iznajmljivači otkazivali rezervacije kako bi smještaj mogli preko noći prodati za višu cijenu.

I objava Booking.comovih nagrada Traveller Review Awards 2022 pokazala je da je obiteljski smještaj najtraženiji, kao i da je hrvatski obiteljski smještaj po broju priznanja uz bok talijanskom, španjolskom i francuskom.

Viša kvaliteta

Što se tiče turističkog prometa, lani je kod iznajmljvača u Hrvatskoj ostvaren oko 32,1 milijun noćenja, što je 10 milijuna više nego 2020. kad je počela pandemija. No, još uvijek i 7 milijuna noćenja manje nego 2019.

Za usporedbu, 2018. u obiteljskom je smještaju ostvareno 38,2 milijuna noćenja, 2017. ostvareno je 35 milijuna, a 2016. 30,4 milijuna. Dakle, lani je obiteljski smještaj došao na razinu od prije 4 do 5 godina.

Na pitanje je li koronakriza dodatno polarizirala obiteljski smještaj na slabije koji su otpali, i kvalitetne koji rade i bolje nego ikad, te kakva je budućnost obiteljskog smještaja u ovoj godini, Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kazala je da je ova situacija s pandemijom malo iskristalizirala situaciju u obiteljskom smještaju, ali ne toliko koliko bi trebalo.

– U ove dvije pandemijske godine pokazalo se da su gosti tražili smještaj više kvalitete, jako se puno pazilo na čistoću, lokaciju, izoliranost i zbog toga je obiteljski smještaj ponovo najtraženiji smještaj u našoj zemlji te je u pandemiji čak i učvrstio tu svoju poziciju.

A to su potvrdili i rezultati Booking.coma koji su pokazali da su apartmani najnagrađivanija vrsta smještaja, kao i da gosti u ovoj situaciji mahom traže obiteljski smještaj, u odnosu na neke druge oblike smještaja u kojima su u kontaktu s više gostiju i osoblja.

S obzirom na te svjetske trendove, nema razloga da dolazi do smanjenja privatnog smještaja u Hrvatskoj. Ti gosti će, ukoliko u jednoj destinaciji ne nađu takav smještaj, jednostavno otići u drugu destinaciju ili zemlju, ali ponovo kod iznajmljivača.

Dakle, neće se odlučiti za neki drugi vid smještaja. Što se tiče kristalizacije, istina je da su gosti podigli svoje kriterije. Prije su tražili više ponude, centar destinacije i slično, pogotovo ako se radilo o mlađim ljudima, dok su sada u vrhu kriterija intima i čistoća, ali i, vrlo važno, osoblje koje ulijeva povjerenje, kazala je predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja.

Stoga su oni s dvije ili tri zvjezdice bili manje bukirani te su vlasnici odjavljivali dio tog slabijeg smještaja jer se jednostavno nisu mogli prilagoditi novim potrebama gostiju.

Oni u zgradama, u koje se nije godinama ulagalo i slično, imaju sve slabiju prolaznost na tržištu pa je puno njih umjesto da iznajmljuje gostima, svoje kapacitete dalo u najam podstanarima.

I vrlo je mala vjerojatnost da će u ovoj situaciji koja još uvijek nije sigurna, pojašanjava Nimac Kalcina, otkazivati podstanarima i ponovno provoditi cijeli postupak kategorizacije.

Upitne pred i posezona

– Vjerujem da su svi oni koji su odjavili našli podstanare i tako će i ostati. Barem za neko dogledno vrijeme, dodala je.

No, naglasila je i to da se iznajmljivači i dalje prijavljuju za nove kategorizacije, dakle, stalno se na tržištu javljaju novi objekti koji su u skladu s novim trendovima i u pravilu više kategorije.

A što se tiče aktualne turističke 2022., Nimac Kalcina kazala je da očekuje da će ipak biti manje situacija s otkazima rezervacija kakve su bile ljetos, ali i da će u prosjeku cijene rasti za 10 do 20 posto iz jednostavnog razloga – inflacije te poskupljenja energenata i rasta ostalih troškova.

– Tko god radi kalkulaciju za ovu godinu, mora uračunati nešto veće cijene. I zbog toga što je život skuplji, kao i održavanje apartmana, te se moraju uskladiti da bi zadržali kvalitetu, tako da će cijene biti nešto veće.

Ali mislim da će sezona biti dobra, što nam je pokazalo već i lanjsko ljeto. Nažalost, ostaju za većinu Hrvatske upitne pred i posezona, zaključila je predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja.

Nedo Pinezić, nekadašnji predsjednik Zajednice i stručnjak za obiteljski smještaj, slikovito je, pak, opisao kako je obiteljski smještaj pobjednik koronasezone.

– Brojke govore u prilog tome. Više od 50 posto prometa je napravljeno u svim vrstama smještaja u domaćinstvu. Nije to ništa čudno jer korona je donijela odmak od gužvi i koncentracije većeg broja ljudi, bilo u prijevozu ili objektima za boravak.

I tu se dogodila velika promejna u navikama putovanja. Kuće i vile za domor su jako odskočile i imaju veliku potražnju, kao i mobile kućice u kampovima. Nakon toga slijede butik-hoteli, dakle, opet manji objekti.

Fokus je stavljan na male grupe, obiteljska putovanja i putovanja s prijateljima. Primjetili smo da veliku potražnju imaju i brodovi za najam, od glisera za jednodnevne najmove, pa do jedrilica, kao i mini kruzeri koji bilježe povratak, dok se segment velikih kruzera jako sporo oporavlja.

Na krilima te promjene smo vidjeli da je obiteljski smještaj nosio turizam 2020. i 2021., kazao je Pinezić. Što se tiče zatvaranja objekata, dodao je da je naglo smanjenje prometa u objektima koji su čekali na renoviranje dovelo do otkazivanja kreveta.

Niz zatvaranja

Naime, neki su čekali odobrenje kredita, što je u pandemiji stalo, obustavljene su mjere Ministarstva i HBOR-a, koje su prije korone bile u planu, i ova je situacija jednostavno zakočila ulaganja iznajmljivača. A samim time su ti neuređeni objekti jednostavno ispali iz igre.

– Što ne znači da se ponovo neće vratiti na scenu kad se stvori situacija da se ponovno može investirati. Nažalost, to nije stanje koje je karakteristično samo za obiteljski smještaj, vidimo da je zatvoren i niz ugostiteljskih objekata, pa i neki hoteli, dodao je Pinezić.

Manjak investicija uslijed nemogućnosti financiranja sigurno je velik problem koji je donijela kriza, međutim, Pinezić je ukazao na još jednu veliku bitku koja ove godine stoji i pred iznajmljivačima. Riječ je o kadrovima.

– Mi imamo generaciju mladih koja odlazi i većina iznajmljivača je već u poodmakloj dobi te više ne mogu sami servisirati te objekte. Posljednjih godina je primjetan rast zapošljavanja sezonske pomoći u kući, ali, nažalost, takvog profila djelatnika jednostavno više nema.

Znači, imamo ogroman deficit čistačica i spremačica. Bojim se da će se to reflektirati i na dio objekata koji će se zatvoriti ako ljudi sami više ne budu mogli održavati svoj smještaj i ne budu mogli doći do radne snage.

A i sami servisi za čišćenje također teško dolaze do radne snage, s tim da cijene čišćenja rastu, tako da objekti niže kategorije tu teško mogu imati računicu, uza sve druge troškove. Tu će po meni doći do najvećih poremećaja u 2022., dakle uslijed manjka radne snage u svim segmentima, zaključio je Pinezić.