Prijave na Javni poziv za upis u registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci istječe u ponedjeljak 15. srpnja, stoga se pozivaju svi zainteresirani da svoje prijave podnesu do zadanog roka kako bi mogli ostvariti svoja prava, podsjetili su iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Dosad je zaprimljeno 1.400 prijava od kojih se 55 posto odnosi na područje grada Zagreba, 21 posto na grad Split, a ostatak je raspoređen po cijeloj Hrvatskoj.

Podsjetimo, javni poziv raspisan je u travnju, a prijava je obvezna za vlasnike i zaštićene najmoprimce, odnosno onaj tko se ne prijavi u Registar neće moći ostvariti pravo koje mu pripada temeljem zakona.

Prijavu je potrebno podnijeti ako je vlasnik (suvlasnik) stana fizička osoba ili trgovačko društvo, a ako je stan u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave ili ustanove u vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave, tada prijavu nije potrebno podnositi.

Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, koji je stupio na snagu 2. travnja 2024. godine, predviđeno je pet programskih mjera za trajno rješenje statusa osoba koje imaju status zaštićenog najmoprimca u stanu u privatnom vlasništvu, a to su: nagodba stranaka, isplata iznosa koji prema zakonu pripada zaštićenom najmoprimcu, useljenje zaštićenog najmoprimca u stan u vlasništvu Republike Hrvatske za koji plaća minimalnu najamninu, otkup stana od vlasnika i ostanak zaštićenog najmoprimaca u stanu te zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske u kojem slučaju zaštićeni najmoprimac ostaje živjeti u stanu u kojem je smješten.

Zaštićeni najmoprimci, odnosno osobe koje su u prijašnjem, socijalističkom sustavu dobile stanarsko pravo u stanovima koji su u privatnom vlasništvu, zakonom stječu pravo vlasništva pod povoljnim uvjetima, mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja u stanu u vlasništvu države po cijeni od dva eura po četvornom metru, kao i plaćanje troškova selidbe (za ranjive skupine, poput invalida i starije od 65 godina te socijalne slučajeve) u iznosu od 1.000 eura.

Bivši vlasnici oduzetih stanova okupljeni u udrugu Vlasništvo i posjed procjenjuju da je u Hrvatskoj ostalo ne više od tisuću stanova u, kako kažu, režimu prisilnog najma, najviše u Zagrebu i Splitu. Možda se radi i o manjoj brojci, ali to će pokazati Registar. Vlada, pak, procjenuje da je riječ o 1.400 stanova, a primjenom ovog zakona isplatit će se oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će Vlada dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.

Prijave se mogu podnijeti u Ministarstvu u Zagrebu, putem e-pošte ili preporučenm pošiljkom, kao i u Splitu u Upravi za raspolaganje i upravljanje nekretninama, temeljem obrasca dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, a uz nju je potrebno dostaviti ugovor o najmu stana ili sudsku presudu koja takav ugovor zamjenjuje.