Jedna od tvrtki koju će zahvatiti Vladine nove porezne škare, ustraje li se na sadašnjem prijedlogu dodatnog poreza na dobit, jest i remontno brodogradilište »Viktor Lenac«, čiji rezultati poslovanja za prvih devet mjeseci iskazuju da će se raditi o rekordno uspješnoj godini, kako po ostvarenim prihodima, tako i samoj dobiti, što je isključivo rezultat njihovih međunarodno prepoznatih referenci na tržištu remonta i preinaka te vlastite agilnosti da se na inozemnom tržištu, u oštroj konkurenciji, izbore i dovuku poslove u svoje dokove.

Nisu, dakle, jedni od onih koji su profitirali na inflaciji niti na rastu cijena energenata, dapače, i sami tavore, pokušavajući doskočiti povećanom rastu troškova s tog osnova. Posebno zabrinjavaju razmjeri kojima bi najavljeno dodatno oporezivanje dobiti pogodilo ovo brodogradilište.

Grubi izračuni

Bazirajući se na financijskim pokazateljima ostvarenim do konca rujna ove godine, u kojem je »Viktor Lenac« zabilježio blizu pola milijarde kuna prihoda te iskazanu bruto dobit od 95 milijuna kuna, grubi izračuni iskazuju da bi prema Vladinom prijedlogu ovo brodogradilište trebalo platiti oko 40 milijuna kuna poreza, odnosno izdvojiti više od četrdeset posto svoje dobiti!

Tako značajan iznos poreza ovom brodogradilištu drastično će smanjiti fond za ulaganja, bez čega nema ne samo razvoja, nego i održivosti sadašnjeg nivoa poslovanja – strahuju u »Viktor Lencu«.

I to u trenutku dok svjetsko gospodarstvo klizi prema recesiji, i u jednoj izrazito volatilnoj djelatnosti kao što je remont brodova.

Osim guranja »Lenca« u nepovoljnu poziciju na tržištu na kojem se moraju boriti za svaki pojedini posao, Vladine mjere dodatnog oporezivanja dobiti dodatno će srezati obrtni kapital koji ovo brodogradilište treba imati, naročito za godine koje slijede i u kojima je pitanje kakve će projekte i u kojem opsegu imati prilike ugovarati, upozoravaju iz »Lenca«.

O pogubnim posljedicama dodatnog oporezivanja dobiti upravo na primjeru »Viktora Lenca« ovih se dana moglo čuti i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Jedna od prvih direktnih posljedica je i ugroza planirane obnove velikog Doka 11, od čega bi koristi imalo i susjedno, riječko brodogradilište kojemu nasušno trebaju novi poslovi.

– Bez održavanja tog dokovskog kapaciteta »Viktor Lenac« neće biti konkurentan na tržištu većih brodova, a to neminovno znači pad zaposlenosti, kako za naše radnike, tako i za niz kooperanata i dobavljača s kojima redovito surađujemo.

Svjesni toga, a upravo na osnovi ostvarenih rezultata u ovoj godini odlučili smo krenuti u opsežnu obnovu Doka 11 kako bi mu produljili vijek trajanja, povećali ili, bolje reći, vratili njegovu nosivost.

Sve u cilju da možemo nastaviti raditi s brodovima koji zahtijevaju takav dokovski kapacitet, a koje trenutno nije u mogućnosti primati.

Krenuli smo u izradu tehničke dokumentacije i već s »3. majem« ozbiljno dogovaramo gradnju dva zamjenska pontona, nakon čega bi uslijedila obnova i drugih pontona na tom doku, kaže članica Uprave »Viktora Lenca« Sandra Uzelac.

Ona podsjeća kako su još prije godinu-dvije imali plan rekonstrukcije jednog drugog doka kojim su namjeravali zamijeniti Dok 11, no zbog uvjeta financiranja, nedovoljne vlastite akumulacije i rasta cijene čelika u to vrijeme, od te se investicije odustalo.

– Stoga sada, kada smo uspjeli ostvariti rezultate koji nam daju vjetra u leđa za financijski vrlo zahtjevnu investiciju u Dok 11, a svjesni recesije u koju ulazi svjetsko gospodarstvo, ne možemo ne biti zabrinuti za održivost poslovanja i zadržavanje radnih mjesta.

Pitanje je kada ćemo ponovo biti u prilici ostvariti ovakve rezultate. Jer, prihodi i rezultati »Lenca« znaju biti vrlo volatilni, s većim oscilacijama iz tromjesečja u tromjesečje, pa tako i uspoređujući različite godine, objašnjava Uzelac, podsjećajući ujedno da kako je upravo zbog akumulacije potrebnih sredstava za ulaganja i očuvanje financijske stabilnosti brodogradilišta glavni dioničar »Lenca«, Palumbo grupa, sve ove godine donosio odluke o zadržavanju dobiti u cijelosti u društvu, drugim riječima u zadnje četiri godine nije isplaćena ni kuna dividende.

Pomorsko dobro

Vlastite financijske rezerve važne su za »Lenac« i zbog činjenice da svoju djelatnost obavlja na pomorskom dobru.

– Osim dokova, mi nemamo imovine koja bi služila kao osiguranje za povrat većih kreditnih sredstava nužnih za ulaganja i to konkretna planirana ulaganja, a bespovratna sredstva iz fondova EU-a uglavnom nam nisu dostupna, objasnila je Uzelac, dodajući kako su o svim ovim elementima i okolnostima poslovanja upoznali resorno Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija, slali apele putem HUP-a, HGK-a, a veliku podršku imaju i od strane Sindikata metalaca.

»Lenac« je u tako velike škare najavljenog dodatnog poreza na dobit uskočio jer im je ova poslovna godina donijela, uz klasične remonte, i nekoliko financijski vrlo značajnih projekata na preinakama brodova.

Tako velika zaposlenost kapaciteta rezultirala je, uz ostale čimbenike, velikim skokom dobiti u odnosu na prethodne četiri godine, tim više što je 2018. » Lenac« poslovao s gubitkom.

– Više od 90 posto poslovnih prihoda ostvarujemo na inozemnom tržištu, svaki naš ugovor za bilo koji posao je pojedinačan i jedinstven, za svaki se borimo s konkurentima iz Turske i mediteranskih zemalja.

Pored standardnih remonta, povremeno uspijemo ugovoriti i veće projekte preinaka ili preuređenja brodova. Prihodi od takvih projekata su izrazito volatilni i ne mogu se uspoređivati s prihodima koji su ostvarivani u prijašnjim godinama.

Eto, upravo nam je ova godina obilježena jednim takvim projektom, preuređenjem broda »Prince Abdulaziz«. Za taj posao pregovarali smo pune dvije godine, a ugovor iznimno visoke vrijednosti zaključili početkom veljače.

S druge strane, posljednjih smo godina intenzivno radili na rastu učinkovitosti svojih procesa i smanjenju troškova, posebno onih fiksnih i neproizvodnih.

Rast apsolutne bruto marže zbog visoke zaposlenosti, potaknute i s nekoliko drugih, vrlo vrijednih pojedinačnih projekata, uz relativno fiksne režijske troškove doveo je do visoke dobiti, a to nema veze s kretanjima na tržištu energije, krizom na Crnom moru ili inflacijom, zaključuje Uzelac.

Jedini u Europi

Članica Uprave »Viktora Lenca« Sandra Uzelac najavljuje da će kroz postupak javnog savjetovanja, u koji je pušten prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit, pokušati predložiti kriterije kojim bi ovo brodogradilište bilo izuzeto iz oporezivanja dodatnim porezom.

– Razumijemo i cijenimo namjeru Vlade da akumulira sredstva za pomoć onima kojima u svjetlu krize i buduće recesije pomoć bude potrebna. Međutim, bojimo se da bi to na naše poslovanje imalo značajne negativne posljedice koje će se posljedično negativno odraziti i na smanjeno punjenje državnog budžeta u nadolazećim godinama uslijed smanjenja opsega poslovanja »Viktora Lenca«.

U konačnici, očito je da bi »Viktor Lenac« bio jedino brodogradilište u EU-u koje bi zahvatila mjera ekvivalentna solidarnom doprinosu, koja ishodište nalazi u Uredbi EU-a koja predviđa solidarni doprinos kao porez na višak dobiti energetskih kompanija, a niti jedna zemlja članica, iz koje dolaze i naši konkurenti ne uvodi takav doprinos za svoje gospodarstvo, upozorava Uzelac.