Foto EMICA ELVEDJI/PIXSELL
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije zaprimio je 58 prijava oboljelih od COVID-19, što je skoro pa dvostruko više nego tjedan dana ranije, no to nije pravo stanje jer se oboljeli zbog blagih simptoma ne testiraju. Umrlih, srećom, nema
povezane vijesti
Ljetni mjeseci idealni su za porast broja oboljelih od COVID-19 bolesti, upravo zbog većeg broja ljudi, odnosno turista koji borave na istom mjestu. Većina zemalja bilježi porast oboljelih, hospitaliziranih, ali i umrlih upravo u ljetnim mjesecima, pa tako i Hrvatska. U tjednu od 22. do 28. srpnja su u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene 752 prijave COVID-19 u Hrvatskoj, što je 200 oboljelih više nego tjedan dana prije, odnosno dvostruko više nego dva tjedna prije. Srećom, u tom razdoblju u Hrvatskoj nije bilo umrlih od COVID-19 bolesti.
U Primorsko-goranskoj županiji u istom tjednu, od 22. do 28. srpnja, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije zaprimio je 58 prijava oboljelih od COVID-19, što je skoro pa dvostruko više nego tjedan dana ranije, kad je prijavljen 31 oboljeli.
Blaga varijanta
– I naša županija bilježi porast oboljelih, međutim, to ipak nije pravo stanje na terenu, jer se oboljeli najčešće zbog blagih simptoma ne testiraju kao prije, pa dio oboljelih koronu preboli kod kuće. Tjedno bilježimo po pet slučajeva hospitaliziranih, to su uglavnom kronični bolesnici i starije osobe, kod kojih je rizik od oboljenja, pa čak i hospitalizacije i smrtnosti veći, no, srećom nemamo umrlih. Varijantu JN.1 zamijenila je varijanta KP.3, koja je u nekim zemljama prisutna kod trećine oboljelih, a simptomi su slični, gotovo isti – povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj, poteškoće disanja, gubitak njuha ili okusa. Srećom, ta varijanta ne donosi neke teže simptome, odnosno lošiju kliničku sliku, a ne bilježi se ni brža zaraza, odnosno ne širi se tako brzo, kaže zamjenica voditelja Odjela za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc. dr. sc. Morana Tomljenović. Ona podsjeća da COVID-19 ima svoje cikluse, a veće migracije ljudi i boravak više njih na jednom mjestu, što je slučaj tijekom turističke sezone, dovodi i do većeg broja oboljelih.
Malo testiranja
Na području Osječko-baranjske županije neznatan je broj oboljelih od COVID-19. Prema podacima Ravnateljstva Kliničkog bolničkog centra Osijek tijekom srpnja ove godine testirano je 935 uzoraka, od čega je bilo 26 pozitivnih osoba. »COVID-19 se povremeno detektira te su dnevno pozitivna do tri bolesnika«, poručili su iz osječkog KBC-a.
Zamjenica ravnateljice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Arlen Antolović-Požgain istaknula je da je u Osječko-baranjskoj županiji virus prisutan u vrlo malom broju.
– U NZJZ OBŽ-a dnevno imamo mali broj pretraga na COVID-19. To je manje od deset dnevno i uglavnom se radi o testiranjima provedenim radi hospitalizacije u Kliničkom bolničkom centru Osijek, kazala je Antolović-Požgain.
Upozorava, međutim, na to da koronavirus još nije nestao i da je prisutan, premda u malom opsegu.
– S obzirom na to da je u tijeku turistička sezona i da ljudi dosta putuju, za očekivati je kako će se prisutnost COVID-19 možda povećati njihovim povratkom u našu sredinu. Mora se i dalje obratiti pažnju na populaciju koja je posebno osjetljiva na infekciju, a to je starija populacija i svi oni koji su smješteni u domovima za starije osobe, upozorava Arlen Antolović-Požgain.
U PGŽ-u tjedno 10 do 13 zaraznih upala pluća
Što se tiče ostalih zaraznih bolesti, u Primorsko-goranskoj županiji tjedno se bilježi deset do trinaest oboljelih od upale pluća, što je u prosjeku, nema većih odstupanja, a iako ima i mlađih, češće obolijevaju starije osobe i kronični bolesnici. Ipak, zbog blažih simptoma neki oboljeli od upale pluća ne javljaju se liječnicima, nego bolest odleže kod kuće.
– Nešto je manje šarlaha, angina i vodenih kozica, a u padu je i broj oboljelih od hripavca. Krajem svibnja imali smo zadnje prijave, a obolijevala su uglavnom djeca u dobi između deset i četrnaest godina. Inače, u sezoni 2023./2024. u Hrvatskoj je zabilježena najveća epidemija hripavca u posljednjih sedamdeset godina, a samo u Primorsko-goranskoj županiji imali smo 395 prijava oboljelih, ističe dr. Tomljenović, dodajući da i ljeti ima slučajeva virusnih respiratornih i probavnih infekcija, međutim, puno ih je manje nego zimi, »kako dođu, tako i prođu«, pa se najčešće ni ne prijavljuju.