BIZNIS

U domaćoj tekstilnoj industriji ove godine ugašeno tisuću radnih mjesta. Povećanje minimalca gurnulo tekstilce u gubitke

Dražen Katalinić

Photo: Ivica Galovic/ PIXSELL/PIXSELL

Photo: Ivica Galovic/ PIXSELL/PIXSELL

Zbog zakonskog povećanja minimalne plaće prosječna bruto plaća radnika u tekstilnoj industriji rasla je za 10,5 posto i prvi put prešla tisuću eura. To je tvrtkama, koje su već imale ugovorene poslove gdje nisu naknadno mogle uračunati toliki rast minimalne plaće, značajno utjecalo na profitabilnost



Nedavni odlazak u stečaj Varteksa, naše najstarije tekstilne kuće, te stečajevi tekstilnih tvrtki koji su se zaredali nakon toga – Leonarde iz Daruvara i Revije iz Šibenika, kao i sve veći financijski gubici Benettona, pokazatelji su višegodišnjih negativnih trendova u hrvatskoj tekstilnoj industriji koja je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci prema podacima HGK-a izgubila gotovo tisuću radnih mjesta.


Razloga za zatvarnje tekstilnih pogona je nekoliko, a u Udruženju tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije HGK-a prije svih navode Vladino povećanje minimalne plaće, što je tekstilnoj industriji, u kojoj su plaće od 90-ih ispod državnog prosjeka, očito bilo financijski neizdrživo.


Žestoka konkurencija


– Pritisak na rast troška rada pojačan je zbog zakonskog povećanja minimalne plaće, koje ovaj sektor isplaćuje velikom dijelu radnika gdje je prosječna bruto plaća rasla za 10,5 posto. Tako je prosječna bruto plaća porasla iznad srednjoročnog prosjeka rasta te je prvi put prešla tisuću eura. To je ovim industrijama koje su već imale ugovorene poslove gdje nisu naknadno mogle uračunati toliki rast minimalne plaće značajno utjecalo na profitabilnost. Ove industrije su pretežno radno intenzivne i udio troškova rada u ukupnom prihodu je više od 40 posto, pojašnjavaju u Komori.




S obzirom na činjenicu da nam je tekstilna industrija izrazito izvozno orijentirana, jer prosječno 70 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, prva je osjetila negativne utjecaje recesije u sjevernoj Europi, podsjećaju u HGK-u, poglavito u Njemačkoj, što se očitovalo kroz smanjenje narudžbi tijekom veljače, a nastavilo se kontinuiranim otkazivanjem narudžbi i nemogućnošću naplate potraživanja, što je u konačnici rezultiralo gašenjem gotovo tisuću radnih mjesta u prvoj polovini godine, a taj se trend nastavlja i dalje, upozoravaju u Komori i dodaju da stalni izazov ovom sektoru, koji je nisko akomulativan, predstavlja konkurencija s istoka, ali i proizvođači brze mode.


Jedna od tvrtki koja je izravno pogođena konkurencijom brze mode je talijanski Benetton, koji u Osijeku posluje od 2000. godine, a zadnjih godina gomila gubitke. U 2022. neto gubitak iznosio je 81 milijun eura, a tvrtka je prošlu godinu htjela završiti s pozitivnom nulom, da bi na kraju dug iznosio golemih 230 milijuna eura. Benetton se teško nosi sa sve žešćom konkurencijom divova brze mode, poput Inditexa, vlasnika Zare, koji je razvio puno efikasniji model proizvodnje i distribucije, uz bržu reakciju na promjenu ukusa potrošača. Iako obitelj osnivača planira preustroj i financijsku injekciju od 260 milijuna eura, mnogi smatraju da je tvrtka koja se proslavila šarenim džemperima pred slomom. Osječki Benetton je u stečaj zato povukao i tvrtku Leonarda iz Daruvara otkazavši joj narudžbe, iako je prošlu godinu završio s 39,5 milijuna eura prihoda i zapošljavao 241 radnika. Zanimljivo je da su u ovoj grani hrvatske industrije ključni subjekti podružnice inozemnih kompanija, a među deset najvećih (koje ostvaruju oko polovine prihoda cijelog sektora), čak ih je devet u 100-postotnom inozemnom vlasništvu i orijentirani su prema izvozu.


Udruženje tekstilne industrije skreće pozornost na još jednu karakteristiku koju nemaju drugi privredni sektori, a koja itekako utječe na produktivnost.


– Poseban položaj ovog sektora čini specifična kvalifikacijska i demografska struktura, jer zapošljava socijalno osjetljive kategorije i pretežno žensku radnu snagu više starosne dobi. Stoga je ovome sektoru veliki izazov prijenos znanja na mlađe zaposlenike, odnosno postizanje rasta produktivnosti koji će moći barem pratiti rast plaća koji je uvelike pod utjecajem administrativnih odluka (minimalna plaća), navode u tekstilnom udruženju. Kažu da bi ulaganjem u modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije i energetsku učinkovitost, digitalizaciju i zelenu tranziciju te usavršavanje zaposlenika za vještine potrebne za rad u digitalnom i zelenom okruženju pridonijeli rastu produktivnosti.


Pametni tekstil


U Komori su stoga mišljenja da se tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj i EU-u ne trebaju u većoj mjeri baviti masovnom proizvodnjom i lohn poslovima (dorada robe stranih proizvođača) jer za to nema kapaciteta, to nije ključ njihove konkurentnosti, ističu u HGK-u.


– EU je skupa za proizvodnju jeftinog proizvoda. Europski proizvođači u većoj mjeri morat će se više fokusirati na pametni tekstil i odjeću, tehnički tekstil visokih performansi. Kompletna svjetska tekstilna industrija okreće se prema proizvodima proizvedenim u procesima visoke tehnologije i trenutno su joj najveće mogućnosti u sektorima u kojima participira – graditeljstvu, brodogradnji, prehrambenoj industriji, automobilskoj industriji, zaključuju u udruženju tekstilne industrije i dodaju da se krovni ciljevi tekstilne i odjevne industrije u narednom razdoblju vežu uz Strategiju za tekstil i odjeću EU-a. U idućih deset godina, tvrtke u EU-u će u većoj mjeri ulagati resurse u primjenu novih tehnologija s naglaskom na digitalizaciju, inovativni tekstil, rješavanje problema mikroplastike i recikliranja, dajući tako doprinos digitalnoj i zelenoj tranziciji.


Sve manje tvrtki i radnika


Tekstilna, odjevna i kožarsko-prerađivačka industrija prema trenutno dostupnim podacima broji 994 tvrtke u kojima radi 21.479 zaposlenih. U 2023. godini ostvaren je blagi rast prihoda, ispod srednjoročnog prosjeka, zbog pada vrijednosti izvoza prema kojem je ovaj sektor orijentiran. Broj subjekata je nakon duljeg razdoblja rasta smanjen, a broj zaposlenih nastavio se kretati višegodišnjim negativnim trendom. Uspješnost poslovanja također je bila lošija: EBITDA marža (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) pala je do najniže razine od 2018. godine.