Foto Arhiva NL
Stambeni krediti rastu, a gotovinski krediti građanima padaju
povezane vijesti
- Vujčić o utjecaju Trumpovih carina na Hrvatsku: Nije dobro, nadam se da ćemo izbjeći loše scenarije
- Građani lani kupili investicijsko zlato “teško” 350 milijuna eura, ove godine očekuje se preko pola milijarde
- Imate dobru ideju za startup, ali nemate novca za početak posla? Prema bankama ne morate ni gledati
Ukupni krediti, osim središnje države, na kraju siječnja ove godine iznosili su 233,6 milijardi kuna i u odnosu na siječanj 2020. porasli su za 9,2 milijarde kuna, odnosno za 4,1 posto na osnovi transakcija, navodi se u novom Komentaru monetarnih kretanja HNB-a.
Pritom su krediti odobreni nefinancijskim poduzećima u siječnju porasli za 6,2 posto, na 86,8 milijardi kuna, te su na godišnjoj razini zabilježili rast od 5,1 milijardu kuna. Krediti stanovništvu dosegnuli su 136,5 milijarda kuna i bili su u odnosu na siječanj 2020. veći za 1,8 posto, odnosno za 2,4 milijarde kuna.
Tome su najviše pridonijeli stambeni krediti koji su ubrzali godišnji rast sa 7,5 posto u prosincu na 8,2 posto u siječnju i iznosili su 62,9 milijardi kuna te su u odnosu na siječanj prošle godine bili veći za 4,7 milijardi kuna, ističu u HNB-u.
Kunski stambeni krediti u tom su razdoblju porasli za 11,4 posto, to jest za dvije milijarde kuna, dok su devizni stambeni krediti (uključujući i kredite uz valutnu klauzulu) porasli za 6,8 posto, odnosno za 2,7 milijarda kuna.
Gotovinski nenamjenski krediti pak u siječnju su bili na razini od 52 milijarde kuna i u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvarili su pad od 2,4 posto ili za 1,3 milijarde kuna, podaci su središnje banke.
U HNB-u nadalje navode da su ukupni depoziti u siječnju ove godine iznosili 329,5 milijardi kuna i bili su, na osnovi transakcija, veći za 26,3 milijarde kuna ili za 8,7 posto u odnosu na siječanj 2020.
– Pritom su depoziti kućanstava dosegnuli 226,3 milijarde kuna i porasli u tom razdoblju za 13,8 milijarda kuna, odnosno za 6,5 posto.
Kunska sredstva na transakcijskim računima građana narasla su u tom razdoblju za 23,1 posto, odnosno za 12,4 milijarde kuna i iznosila su 66,1 milijardu kuna, a štedni i oročeni kunski depoziti pali su za 6,8 posto na godišnjoj razini, to jest za 1,6 milijardi kuna i iznosili su 21,9 milijardi kuna.
Devizni su pak depoziti porasli za 2,2 posto, to jest za tri milijarde kuna i dosegnuli su iznos od 138,3 milijarde kuna, poručuju iz HNB-a.
