“Slijedi nam velika opasnost da u idućih pet godina budemo kadrovski još devastiraniji ako žurno ne poduzmemo korake ka kadrovskoj obnovi državnih odvjetništava”, upozorio je Turudić i dodao da će se, ako se ništa ne promijeni, dogoditi pad učinkovitosti koja je sada 96 posto kakvo je mišljenje Europske komisije za praćenje pravosuđa.


Niti jedan od pravosudnih dužnosnika nije mlađi od 30 godina


Turudić je upozorio i da se sudovi relativno brže popunjavaju nego državna odvjetništva. “Zamjenici državnih odvjetnika odlaze na raspravu i ima ih manje nego ima sudaca. Mi ćemo ako se ovaj trend nastavi doći u situaciju da ćemo morati tražiti odgode rasprava jer neće biti dovoljno zamjenika državnih odvjetnika”, upozorio je Turudić.




Upozorio je i na problem na problem kadrovske ekipiranosti DORH-a, jer u svim državnim odvjetništvima u državi, u njih 43, sistematizirano je 781 mjesto,  a s krajem prošle godine bilo je popunjeno sa 650 ljudi, s tim da je danas ta brojka još i manja. “U državnim odvjetništvima danas je djelatno oko 500-tinjak dužnosnika što je veliki i teško premostivi problem”, rekao je.


Uz to, upozorio je i na starosnu strukturu ljudi koji rade u DORH-u jer od 650 dužnosnika njih 220 bilo je starije od 55 godina, a niti jedan pravosudni dužnosnik nije bio mlađi od 30 godina, a objavljene natječaje oglasi se ponavljaju jer nema dovoljno zainteresiranih. Također, rekao je, državnoodvjetnički službenici imaju niske plaće koje nisu razmjerne njihovom obrazovanju i težini rada.


Naveo je da su državna odvjetništva u prošloj godini primila novih 221.180 predmeta što je za 4,5 posto više u odnosu na godinu prije. Izrazio je zadovoljstvo stopom ažurnosti od 96 posto, kao i vremenom rješavanja predmeta 93 dana.


Govoreći o arbitražnim postupcima kazao je da je od ukupnog proračuna DORH-a koji je sedam milijuna eura gotovo 3,5 milijuna eura “otišlo” na troškove arbitraža u kojima sudjeluje. “Iznos je stvarno velik ali ukupna vrijednost arbitražnih sporova doseže i milijarde kuna. Nije toliko bitno da su toliki troškovi već je bitno kakav uspjeh postižemo. Za sada postižemo dobre rezultate”, rekao je te dodao da je danas “živo” sedam arbitražnih postupaka.


Da bi situacija bila bolja treba, kaže, redefinirati Državnu školu za pravosudne dužnosnike, nužno je povećati broj sistematiziranih mjesta sudačkih vježbenika jer je “premali bazen” iz kojeg će crpiti nove kadrove. Stoga je potrebno krajem ove i početkom nove godine zaposliti barem stotinu vježbenika u državnim odvjetništvima.


Turudić za novi Zakon o USKOK-u


Smatra da je, među inim, potrebno izmijeniti i donijeti niz novih zakona koji se tiču djelovanja Državnog odvjetništva, pri čemu prvenstveno misli na Zakon o kaznenom postupku.


Posebno je važno. istaknuo je, donijeti potpuno novi zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) jer taj Ured treba biti koncentriran na manji broj kapitalnih predmeta. Smatra kako bi trebalo suziti nadležnost USKOK-a jer neka kaznena djela bez ikakvih problema mogu raditi općinska državna odvjetništva.


Prije početka rasprave, tražeći stanke,  Božo Petrov (Most) je upozorio  da je korupcija jedan od tri glavna razloga zašto ljudi iseljavaju navevši da u izvješću stoji da je 93 posto prijava za korupciju USKOK odbacio.


Dalija Orešković  (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) podsjetila je da je u protekla dva mandata premijera Andreja Plenkovića na desetke ministara bili smijenjeni zbog korupcijskih afera.


Pri tome, Glavni državni odvjetnik kaže da njihovi spisi nisu u ladicama, ali isto tako nisu do sada riješeni niti su u fazi koja bi hrvatskim građanima jamčila da mi uopće imamo pravosuđe koje se sa ključnim problemima države na bilo koji način novi, rekla je i pozvala je Turudića da objasni javnosti kako su bivši šef Hrvatskih cesta Josip Škorić i bivši saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Otoka Josip Šarić znali da će biti uhićeni.