ZAGREB – Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) zahtijeva od Vlade žurno donošenje odluke o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta te uvrštenje turističkih agencija u mjeru naknade fiksnih troškova s obzirom na to da su, poručili su iz najvećeg udruženja turističkih agencija u Hrvatskoj, turističke agencije pred kolapsom.

Turističke agencije su, naime, među najpogođenijima pandemijom, no kako formalno nikad nisu morale prestati s radom, nisu ušle u mjere Vlade kao što je, primjerice, nadoknada fiksnih troškova. Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e istaknuo je kako se već više od šest mjeseci intenzivno pregovara s predstavnicima vlasti o modelu obeštećenja koji je ključan za spas agencija.

– U našim zahtjevima imamo podršku resorne ministrice Nikoline Brnjac te je krajnji čas da krene realizacija financijske pomoći za pripremu sezone i normalizaciju aktivnosti koju je i sam premijer Plenković najavio.

Kao gospodarska grana na kojoj se bazira većina prihoda koji se slijevaju u državni proračun, na pragu još jedne krizne turističke sezone jedino na što trenutačno možemo računati jest neizvjesnost, i to neizvjesnost širenja pandemije, neizvjesnost držanja epidemiološke situacije pod kontrolom, neizvjesnost turističkih kretanja te nažalost, neizvjesnost opstanka turističkih agencija u Republici Hrvatskoj, istaknuo je Fain.

Dodaje kako povrh potpora za očuvanje radnih mjesta koje kao horizontalnu mjeru pomoći provode i ostale države članice EU-a, Hrvatska poduzetnicima u turizmu nije osigurala niti jedan program bespovratnih sredstava, kao što su to učinile druge zemlje članice, posebice one čiji je BDP, kao i hrvatski, snažno oslonjen na turizam.

Osigurati potpore

– Stoga je od presudne važnosti što prije definirati kriterije za one najugroženije i osigurati dugoročniji nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta jer je nedopustivo da u zemlji koja u tolikoj mjeri ovisi o turizmu turistička industrija preživljava iz dana u dan i sa strahom iščekuje odluku o nastavku ili ukidanju jedine konkretne mjere pomoći.

Dok druge zemlje članice, poput Slovenije, Austrije, Grčke, Italije, Rumunjske, Češke i Bugarske u koordinaciji s Europskom komisijom izdvajaju milijunske iznose bespovratne pomoći za svoje organizatore putovanja kako bi im nadoknadile izgubljeni promet u 2020. godini te time osigurale njihov opstanak, naši zahtjevi da se na jednak način iz programa pomoći EU-a osiguraju bespovratna sredstva i za turistički sektor u Hrvatskoj, nažalost, nisu uvaženi iako se 70 posto turističkog prometa u predsezoni i posezoni realizira posredstvom turističkih agencija, istaknuo je predsjednik UHPA-e.

I u Udruženju putničkih agencija HGK ističu kako je situacija u turističkim agencijama izuzetno teška. Boris Žgomba, predsjednik ovog udruženja, pojasnio je kako treba odijeliti naznake početka vraćanja turizma, što se evidentno osjeća, i onoga čime se ustvari same turističke agencije bave, a to je organizirani turizam.

– Organizirani turizam je prvi prestao funkcionirati u momentu kada je pandemija krenula, već tamo negdje u ožujku.

Česti stečajevi

Istovremeno, kada govorimo o organiziranom prometu, koji podrazumijeva ne samo agencije i toruoperatore već i marketing, oglašavanja, prijevoz i ostalo, treba znati da ovom segmentu treba sasvim sigurno određeno vrijeme da se taj dio pokrene.

To ne ide preko noći. Ako se granice otvore, prvi kreću individualci, dok je za postaviti organizirani promet ipak potrebno vrijeme, pojasnio je Žgomba istaknuvši kako su agencije u veoma teškom položaju jer praktički od kraja 2019. nemaju posla, dakle, već godinu i pol dana.

Isto tako, osim agencija koje dovode turiste u Hrvatsku, često se zaboravlja i na one koje rade outgoing, dakle, putovanja iz Hrvatske u druge zemlje, a što je također ostalo na nuli. Naime, već dugo niti europska, a još manje vaneuropska putovanja ne funkcioniraju.

– Kad pogledamo cijeli sektor agencija, ovo je jedna izuzetno teška situacija u kojoj je već neko vrijeme prisutno zatvaranje agencija, odnosno odlasci u stečaj, ukazao je predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u.

Sada se ustvari vidi koliko su mjere pomoći Vlade s jedne strane dobre, a s druge i ne toliko. Naime, u situaciji u kojoj agencije realno ne rade, odnosno formalno su otvorene, ali nemaju prihoda već gotovo godinu i pol dana, mnogi su rasprodavali imovinu kako bi spasili poslovanje.

Agencije, dakle, jer nikad formalno zbog epidemioloških mjera, kao primjerice ugostitelji, nisu morale zatvoriti svoja vrata, pa su stoga ispale iz mjera Vlade za poslovanje, odnosno nadoknade troškova, a što su ugostitelji dobili.

S druge strane niz puta iz udruga turističkih agencija hvalili su činjenicu da su njihovi zaposlenici dobili mjeru za očuvanje radnih mjesta, odnosno 4.000 kuna mjesečno. No sami gospodarski subjekti nisu pomognuti.

Apsurdna situacija

– Ja sam i sam više puta pohvalio mjere za očuvanje radnih mjesta i one su stvarno izvrsne. No mi smo ustvari sada došli do apsurda da smo očuvali radna mjesta, ali ne i firme u kojima će ljudi moći raditi, pa ispada da je država napravila jedan loš »deal«.

Težina položaja agencija je takva, već duže vrijeme pregovaramo i razgovaramo, pa i čak nam se i garantira da će država uložiti u svoj propulzivan sektor kao što su to učinile Slovenija ili neke druge europske države u okruženju.

No najveći apsurd svega jest da će, kada turizam konačno krene, sve nama konkurentske zemlje biti spremne sa svojim turističkim sektorom, uključujuči i agencijama, a kod nas će, ispada, na kraju raditi strane turističke agencije umjesto domaćih, koje su pred kolapsom.

Ako je to interes hrvatske države, ja to ne mogu razumijeti, upozorio je Žgomba. Isto tako, u agencijama ukazuju kako se osjeća odljev djelatnika, bez obzira na mjere za očuvanje radnih mjesta. A ljudi odlaze u neke druge djelatnosti koje trenutačno nude veću sigurnost i plaće, i realno je jako teško očekivati da će se oni tako skoro, ako uopće, vratiti raditi u turizam.

A turističke agencije, očekivano, i ove godine nastavljaju skupljati pad prometa. Naime, u prosjeku je lanjska godina odnijela svima oko 80 i više posto prometa, a prema posljednjem istraživanju koje je UHPA provela među svojim članovima, pad prometa u prvom kvartalu ove je godine još i veći, oko 90 posto.

– To nitko ne može negirati ili od toga pobjeći. Od Vlade očekujemo konkretne i promptne mjere pomoći koje će agencijama omogućiti nastavak poslovanja, a dugoročno osigurati da budu nositelji održivog, inovativnog i otpornog turizma koji priželjkujemo i koji planiramo u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.

Ili će i ona ostati još jedno mrtvo slovo na papiru, zaključio je pak predsjednik UHPA-e. Dodajmo i da oko 70 posto prometa u predsezoni i posezoni odrađuju upravo agencije.