Hrvatska udruga poslodavaca u ovoj i idućoj godini očekuje usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva zbog čega su korigirali naniže svoje procjene rasta BDP-a s 2,7 posto na 2,5 posto u 2024. te s 3 na 2,5 posto u 2025. godini prvenstveno zbog iznimno neizvjesnih uvjeta poslovanja koje uzrokuje carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, gospodarstvo će i dalje rasti po stopama višim od prosjeka i Europske unije i eurozone kao i u odnosu na mnoge zemlje s kojima se volimo uspoređivati, naglasio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije HUP Horizonti, s ekonomskim izgledima za 2025. i 2026. godinu.

Prijetnja recesije

– Hrvatska je svih ovih godina imala izuzetno energičnu fiskalnu ekspanziju koja bi nakon lokanih izbora ipak trebala prijeći u jednu bitno nižu brzinu. Rast plaća koji se događa u zadnje dvije godine je također iza nas i ubuduće rast kupovne moći neće davati toliki kvantum ekonomskom rastu pa će on trebati usporiti na jednu primjereniju razinu od oko dva i pol posto, rekao je Stojić. Dodao je da nam je rast plaća utjecao na konkurentnost dok nam je trošak rada veći od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe što nepovoljno utječe na izbor proizvodne lokacije.

– Postoji proklamirana najava da se dalje podigne minimalna plaća, no ona se treba staviti u realni kontekst vremena u kojem jačaju neizvjesnosti i, zapravo, naš robni izvoz je pod većim teretom, navodi Stojić.

Kaže da je najveća prijetnja ako Sjedinjene Države kratkoročno uđu u recesiju i na taj način povuku Europu jer bi se time smanjile šanse za naše izvoznike koji su lani izvezli 37,5 posto više na američko tržište nego godinu prije. Da nije bilo američkog tržišta, kaže Stojić, prošle godine ostvarili bismo stagnaciju robnog izvoza, a ne rast. Prema njegovim riječima, neizvjesnost oko carina negativno utječe i na privatne investicije koje su »stale na kočnicu« dok god ova neizvjesnost ne prođe, odnosno dok ne budu poznati uvjeti poslovanja.

Stojić kaže da bi europski plan za obranu, u kojemu sredstva brzo dolaze do realne ekonomije, čak mogao poništiti utjecaj carina. Kada bi se povećala izdvajanja za obranu, Hrvatska bi imala značajan realan pozitivan efekt do čak 0,6 posto BDP-a, dok se utjecaj carina procjenjuje na 0,3 posto, pojašnjava Stojić.

Pomoćnik generalnog direktora HS Produkta, koji izvozi na američko tržište, Marko Filipović izvijestio je da se upravo u Chicagu carini HS-ova prva isporuka po novim tarifama, nakon čega će znati pravu situaciju.

– Ako povećamo cijene, moglo bi se dogoditi da nas američki konkurenti izguraju s tržišta. To je najgori scenarij. Definitivno, imat ćemo pad konkurentnosti ako povećamo cijene. Ako pak sami »pojedemo« tu cijenu zajedno s američkim partnerom, tvrtkom Springfield Armory, kroz neko vrijeme rentabilnost će postati upitna, upozorio je Filipović.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da se mora raditi na privlačenju investicija u industrije veće dodane vrijednosti jer, kako je rekla, samo profitabilne tvrtke mogu snažno investirati u produktivnost i na održiv način podizati primanja zaposlenih. Naglasila je da je bruto profitabilnost hrvatskog gospodarstva i dalje 55 posto niža od prosjeka EU-a. Stojić, pak, navodi da se za milijun eura izvoza u Hrvatskoj mora zaposliti od 2 do 2,5 puta više ljudi u proizvodnji nego u članicama na istoku EU-a.

Suficit proračuna

Očekujemo usporavanje rasta BDP-a, ali ne očekujemo krizu, javne financije su konsolidirane, suficit proračuna lokalne države će se pojačavati, stoga je krajnje vrijeme da se snažnije krene u porezno rasterećenje rada smanjivanjem stopa poreza na dohodak na kojem HUP inzistira, poručila je Weber.

– Državni aparat je prevelik i opterećuje razvoj poslovnog sektora i privatnih inicijativa i nikada nije bilo bolje vrijeme, a ovo je doslovce povijesna prilika, da se transferira dio zaposlenika iz javnog prema privatnom sektoru, kazala je Weber dodavši kako privatni sektor vapi za radnicima.

U HUP-u su istaknuli svoje ključne zahtjeve koji se odnose na fiskalnu konsolidaciju i jačanje konkurentnosti, poput optimizacije čak tri četvrtine jedinica lokalne države od ukupno 576 jedinica lokalne samouprave, što bi donijelo potencijalne uštede od 150 milijuna eura godišnje kroz funkcionalnu raspodjelu nadležnosti, te ukidanja ili smanjenja parafiskalnih nameta za 30 posto u četiri godine.

– Hrvatska, kakvu je mi poduzetnici vidimo, je zemlja znanja, a ne zemlja apartmana, u kojoj se stvaraju nove vrijednosti i koja je okrenuta prema budućnosti, poručila je Weber.

Svi se nadaju dogovoru Europe i Amerike

Ako američke carine potraju, mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki. Podsjetio je i na međusobnu odgodu protumjera SAD-a I EU-a na 90 dana.

– Glavni cilj te odgode recipročnih protumjera iz EU-a je da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine na uvoz tamo bi još poskupjele robe, dodao je.