Proteklih dana Francuska je bila suočena s masovnim štrajkovima i više od milijun prosvjednika na ulicama, a građani se bune protiv drugog pokušaja da im se životna dob za odlazak u mirovinu poveća sa 62 na 64 godine.

Prvi put predsjednik Emmanuele Macron pokušao je tu reformu provesti 2019. godine na što su Francuzi također odgovorili prosvjedima i štrajkovima, a službeno je objašnjenje da su promjene odgođene zbog pandemije.

U isto vrijeme kad su se Francuzi te 2019. godine prosvjedima bunili protiv povećanja životne dobi za umirovljenje na 64 godine, Hrvati su se prikupljanjem potpisa za referendum borili da u mirovinu odlaze sa 65 godina, odnosno da je Vlada ne povisi na 67 godina.

Tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić isticao je da sindikati organiziranjem prikupljanja potpisa za referendum ruše nužne promjene, te da će to u Hrvatskoj, koja ima sve veći udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu, značiti sve više umirovljenika, i to mlađih koji odlaze u prijevremenu mirovinu i da će onemogućiti rast mirovina.

Suprotan rezultat

Tri godine kasnije dogodilo se suprotno, Hrvatska ima manje umirovljenika, sve je manji broj onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu, a sada upravo Pavić kao saborski zastupnik, uime svoje stranke HDZ-a prednjači po istupima u kojima tvrdi da Vlada iz godine u godinu povećava mirovine, a posljednji je potez povećanje najnižih i obiteljskih mirovina.

Iako bi se dalo raspravljati o tome jesu li mirovine zbog inflacije realno veće ili su u padu kao i ostala primanja građana, ostale trendove jasno potvrđuju brojke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

U godini u kojoj je Vlada krenula u mirovinsku reformu, od koje je dobrim dijelom morala odustati, Hrvatska je imala 1.240.619 umirovljenika, a tri godine kasnije, na kraju 2022. godine ima ih 1.228.721, odnosno 11.898 manje.

To je razdoblje pandemije koja je vjerojatno zbog visoke smrtnosti starijih, zbog COVID-19 ili težeg pristupa zdravstvenim uslugama, glavni razlog smanjenja broja umirovljenika.

Godinama je Hrvatska uvijek imala veći broj novih umirovljenika nego što je bilo slučajeva u kojima je isplata mirovine prestala zbog smrti umirovljenika, ali posljednje dvije godine taj se trend preokrenuo.

U 2021. i 2022. godini bilo je ukupno 6.314 više slučajeva prestanka isplate mirovina zbog smrti umirovljenika nego što je u te dvije godine Hrvatska dobila novih umirovljenika. Ujedno su to i dvije godine s najvećim brojem umrlih u Hrvatskoj.

Radna snaga

No, dogodile su se još neke promjene u strukturi umirovljenika. S obzirom na broj umirovljenika one su zasad blage, ali Pavićevo zastrašivanje sve većim brojem mladih umirovljenika nije se ostvarilo.

U Hrvatskoj je zapravo sve manje ljudi koji odlaze u prijevremenu mirovinu, sve je veća prosječna životna dob novih umirovljenika, a povećao se i staž s kojim odlaze u mirovinu.

Tako je u prošloj godini u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo 6,359 umirovljenika, podaci su to iz informacije o isplati mirovina za prosinac, dok je ta brojka u istom mjesecu 2019. godine bila veća za 1.504, odnosno za gotovo 20 posto.

Više od penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu ili bonusa za rad nakon napunjenih 40 godina staža tome pridonosi činjenica da Hrvatska ima nedostatak radne snage i poslodavci više nisu tako raspoloženi tjerati nešto starije radnike u prijevremenu mirovinu kako bi ih zamijenili mlađima.

Podaci HZMO-a kažu i da je u tri godine prosječan staž onih koji odlaze u mirovinu porastao za pet mjeseci.

Godinu dana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno 2012. godine u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je više od 13 tisuća građana, odnosno dvostruko više nego deset godina kasnije.

Odlazak stotina tisuća građana Hrvatske u razvijenije europske zemlje prisililo je poslodavce da odustanu od masovne prakse zamjene starijih radnika mlađima i tjeranjem u mirovinu svih zaposlenih čim steknu prve uvjete.

Velik broj »penzića« manji problem od malog broja radnika

Nakon dugogodišnje recesije oporavilo se tržište rada pa Hrvatska ima više od milijun i 600 tisuća osiguranika, a zbog starosti stanovništva sve manju bazu iz koje može crpiti novu radnu snagu, pa veliki broj umirovljenika, koji stabilizira posljednjih godina, postaje manji problem od malog broja potencijalnih radnika.

Da i zaposli sve koji su nezaposleni, Hrvatska bi broj zaposlenih mogla povećati za oko sedam posto, odnosno nešto iznad milijun i 700 tisuća, što nije ni blizu dovoljno da popravi omjer umirovljenika i zaposlenih koji je trenutačno jedan naprema 1,32, odnosno na sto umirovljenika ima 132 osiguranika.

Tako će, kao i u većini europskih zemlja, mirovinski sustav i dalje ostati veliki strukturni problem, ali oni koji su odradili 35 ili 40 godina sigurno nisu krivi zbog demografske propasti i iseljavanja, pa njihov rad godinu ili dvije duže nije bio rješenje tog problema, što su pokazale i godine nakon rušenja mirovinske reforme.