U posljednjih deset godina iz hrvatskih je škola »nestalo« gotovo 60 tisuća učenika, točno njih 58.570. Poražavajući su to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojima najveći pad broja učenika imaju Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. U školama tih županija u deset godina »nestala« je gotovo trećina učenika, odnosno njih tridesetak posto. Rekorder, Vukovarsko-srijemska županija, izgubila je čak 7.303 učenika, Brodsko-posavska njih 6.019, a Požeško-slavonska 3.006 učenika.

Ukupno, hrvatski je školski sustav u posljednjem desetljeću pretrpio gubitak od 11,50 posto učenika, a taj negativan trend nema namjeru posustati, jer podaci Ministarstva pokazuju da je ove školske godine u prvim razredima osnovnih škola čak pet tisuća učenika manje nego u prvim razredima srednjih škola. U proteklom desetogodišnjem razdoblju hrvatski je osnovnoškolski sustav izgubio 26.079 učenika, a srednjoškolski 32.491 učenika.

Opustjele škole

– Ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola trenutno iznosi 450.638 učenika. U odnosu na prethodne godine, trenutno bilježimo pad u broju učenika od 2.714 u odnosu na prethodnu godinu. Osnovna škola trenutačno broji 304.680 učenika, što je za 4.515 učenika manje nego prošle godine. Gledajući razdoblje od 2013./2014. do danas, Primorsko-goranska, Dubrovačka, Istarska županija i grad Zagreb, jedini bilježe porast u broju osnovnoškolaca, ističu u Ministarstvu.

Dodaju i da prvi razred osnovne škole ove godine broji 35.881, učenika, a što je 165 učenika više nego prošle.

– Ove godine prvi razred osnovne škole ima 35.881 učenika, a prvi razred srednje škole 40.676 učenika, što je čak 5 tisuća učenika razlike, iznose u Ministarstvu.

Za osam godina tih pet tisuća učenika nedostajat će u srednjoškolskom sustavu, a u Ministarstvu analizirajući podatke iznose i poražavajuću činjenicu da svaki drugi hrvatski osnovnoškolski objekt ima manje od 50 učenika.

– Gledajući broj učenika po školama, zasad imamo čak 412 objekata s 10 ili manje učenika, što je 17 posto objekata. Ako gledamo samo osnovne škole, do 50 učenika ima 50 posto školskih objekata, ističu u Ministarstvu.

U svakoj drugoj hrvatskoj osnovnoj školi sjedi manje od 50 učenika, a svaka peta osnovna škola ima čak manje od 10 učenika, jer podaci Ministarstva pokazuju da je u 408 škola, odnosno njih 20,29 posto manje od 10 učenika. U 594 osnovne škole, njih 29,54 posto, sjedi između 11 i 50 učenika. Najmanji broj škola, njih svega pet, ima više od tisuću učenika, a 38 škola ima od 751 do tisuću učenika.

Sve manji razredi

Međutim, ni tu nije kraj poražavajućoj statistici, jer ne samo da hrvatske škole drugu godinu zaredom imaju pad u broju razrednih odjela već i prosječan broj učenika po odjelu ima silaznu putanju. Prosječan broj učenika u razrednom odjelu na razini Hrvatske pao je na svega 17 učenika u klupi. S tom razlikom da su u gradskim sredinama klupe popunjenije, jer u Zagrebu u prosjeku jedan razredni odjel pohađa 21 učenik, dok su Istra, Primorsko-goranska i Zadarska županija na tom prosječnom broju od 17 učenika po razredu. Međutim, ima županija gdje u jednom razrednom odjelu sjedi svega 13 učenika, kao što su Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska ili Virovitičko-požeška županija. Na razini cijele države prosječan broj učenika po razredu manji je u nižim razredima osnovne škole i iznosi svega 13 učenika po razredu, dok najveći broj učenika u razrednim odjelima imaju srednje škole u kojima razredi broje od 19 do 25 učenika.

Istarska županija, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija na samom su začelju ljestvice školskih statističkih gubitaša, jer u posljednjih deset godina Istra je izgubila tek 2,6 posto učenika, s tim da se broj učenika u osnovnim školama povećao za njih 700. Grad Zagreb ukupno ima 2,12 posto manje učenika nego prije deset godina, a Primorsko-goranska županija 3,33 posto učenika manje, što je 976 praznih školskih klupa. Na začelju je i Zadarska županija s gubitkom od 6,66 posto učenika ili njih 1.428 u deset godina.

Teškoće u razvoju

Iako je riječ o neznatnim odstupanjima od svega nekoliko posto podaci Ministarstva pokazuju i da u svim županijama ima više učenika nego učenica. Ministarstvo je pobrojilo i škole, ali i njihov smjenski rad. Ove školske godine u Hrvatskoj je 1.318 matičnih i 1.084 područnih školskih objekata, a rad u jednoj smjeni odvija se u 1.528 škola. U dvije smjene koje se rotiraju radi 695 ustanova, njih još 95 radi u dvije smjene koje se ne rotiraju, a poražavajuće je da devet škola još uvijek radi u tri smjene.

U proteklom desetogodišnjem razdoblju za gotovo devet tisuća povećao se i broj učenika s teškoćama u razvoju. Naime, ove ih je školske godine 29.205, dok ih je prije deset godina bilo 20.325. Njihov postotak raste sa starošću učenika pa ih je tako trenutno najviše evidentirano u osmim razredima osnovnih škola u kojima svaki deseti učenik ima neku teškoću u razvoju. Točnije 10,99 posto hrvatskih osmaša ima teškoću u razvoju, dok ih je u prvim razredima osnovnih škola svega 2,13 posto. Županija s najvećim postotkom evidentiranih učenika s teškoćama u razvoju je Međimurska županija u čijim klupama sjedi 9,44 posto takvih učenika, a s 8,72 posto slijedi Bjelovarsko-bilogorska županija. Primorsko-goranska županija ove je školske godine evidentirala 7,16 posto učenika s teškoćama u razvoju, Istarska 5,21 posto, a Zadarska županija 6,45 posto.

Najviše učenika u strukovnim školama

Najveći broj učenika pohađa strukovne škole, njih 108.232, dok je u gimnazijama 37.726 učenika. Ipak, gledajući po pogramima najviše je učenika općih gimnazija, njih 24.782, slijede budući ekonomisti kojih je 8.995 te učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija kojih ima 7.266. Budućih medicinskih sestara je 5.887, učenika jezičnih gimnazija 5.718, a hotelijersko-turističkih tehničara 4.927. U tisućama se broje i budući računalni tehničari, elektrotehničari, strojarsko računalni tehničari, komercijalisti, tehničari za mehatroniku i kuhari, ali ima i onih zanimanja čiji se učenici mogu nabrojati na prste jedne ruke. Tako se u Hrvatskoj trenutno školuje svega troje bačvara, kao i pomoćnih limara, četvero bravara i jednako toliko montera strojeva i konstrukcija. Budućih dimnjačara je 13, a parketara, poslovnih tajnika i pomoćnih vinogradara šestero. Krojača je svega 10, zlatara 9, a toliko je i budućih tapetara.