Svakodnevno svjedočimo posljedicama koje pandemija koronavirusa ostavlja na naše gospodarstvo. Iako je Vlada kojekakvim mjerama nastojala, i nastoji, potpomoći razne grane naše ekonomije, jedna je ostala bez slamke spasa te se utapa – industrija zabave, odnosno takozvana event industrija.

Što smo mogli, a nismo, i što se još može napraviti po pitanju industrije koja je do 2020. godine punila državni proračun i apartmane po našoj obali, kazat će nam poduzetnik, event manager, PR stručnjak i član Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika Adnan Mehmedović.

Prije svega, kako biste opisali situaciju event industrije u Hrvatskoj danas?

– Event industrija je na izdisaju! Čitavu godinu i dva mjeseca devedeset i pet posto kompletne branše ne radi. Nažalost, ne nazire se trenutak početka funkcioniranja i rada. Većina EU zemalja poput Njemačke, Austrije, Danske, Nizozemske, Portugala i Belgije najavila je plan otvaranja kroz faze za event industriju.

Mi smo prvi bili primorani zatvoriti svoje poslovanje, a zadnjima će nam biti dopušteno početi raditi. Svi veći festivali u Hrvatskoj bit će ponovo otkazani, drugu godinu zaredom – In Music je prvi koji je objavio prebacivanje u 2022. godinu.

Nažalost, uskoro će krenuti i ostali. Trebali bismo se podsjetiti kako više od sto festivala u Hrvatskoj generira oko milijun i pet stotina tisuća noćenja te privlači oko pet stotina tisuća turista.

Upravo će milenijalci, većinom festivalski gosti, biti prvi koji će krenuti s putovanjima i zemlje koje će se orijentirati prema njima profitirat će u ovoj neizvjesnoj turističkoj godini. Malta, Portugal i Španjolska, svjesne te činjenice, već su najavile kako će se festivali moći održavati pod epidemiološkim mjerama.

Inicijativu je pokrenula udruga Glas poduzetnika – s kakvim vam se problemima javljaju građani?

– Od samog početka pandemije, paralelno s osnivanjem udruge Glas poduzetnika, unutar iste udruge osnovali smo Odbor za evente u koji je uključeno više od sto tvrtki, ujedno najvećih event organizatora.

Osim toga, u Facebook grupu Radna skupina – UGP odbor za event okupili smo gotovo 900 sudionika te industrije.

Pokušavamo kroz razuman dijalog s institucijama, medijskim istupima, znanstveno dokazanim rješenjima i studijama koje se rade u inozemstvu, dokazati kako je održavanje evenata moguće te da je šansa od zaraze na događanjima na otvorenom minimalna ili nikakva.

Naša industrija bilježi stopostotni pad, kao niti jedna druga branša. Mnoge su tvrtke već otišle u stečaj ili su pred bankrotom. Mnogi iz branše, počevši od DJ-eva, glazbenika ili tehničara zvuka i svjetla privremeno dostavljaju hranu ili su svoju sreću potražili izvan Hrvatske.

Mnogim tvrtkama su banke sjele na kompletnu imovinu ili su im istekli moratoriji, a rate kredita nemaju kako platiti jer ne prihode ništa. Mnoge se firme i vlasnici osobno dodatno zadužuju, ovisno od mogućnosti, nadajući se da će u budućem razdoblju krenuti raditi te time otplaćivati dospjele obveze.

Problema je bezbroj, rješenja ili pomaka skoro pa da i nema. Event industrija se nalazi u bezizlaznoj situaciji kojoj se, kao što sam već kazao, ne nazire pozitivna budućnost. Više od 17 tisuća ljudi i njihovih obitelji direktno je ugroženo.

Ukoliko se ubrzo ne donese plan oko otvaranja event industrije, ti će ljudi bespovratno otići iz branše, a za nove profesionalce praktički ni ne postoji obrazovanje i škola.

Dovest ćemo se u situaciju u kojoj tvrtke i organizatori evenata neće imati ljude i profesionalce s kojima mogu organizirati festival, koncert ili konferenciju. U prijevodu – event industriji prijeti totalni kolaps.

Koje je mjere Vlada RH donijela unazad godinu dana koje se tiču industrije zabave?

– Jedine mjere koje je event industrija dobila, to jest tvrtke, su potpore za plaću za zaposlenike. Mnogi su imali problema zbog dobivanja istih jer industriji nije dobro definiran NKD pa su nekim tvrtkama, koje se u principu bave organizacijom evenata ili su indirektno povezane, poticaji za potpore plaća odbijeni ili su morali naknadno dokazivati pripadnost event industriji.

Mnogi su od njih i freelanceri koji su radili na autorski ugovor, poput DJ-eva, glazbenika ili pomoćnog osoblja te stoga nisu bili u mogućnosti dobiti potporu. Izuzetno je bitno da se najugroženijoj industriji prizna minimalno pokrivanje fiksnih troškova, kao što je to slučaj recimo s ugostiteljstvom.

Većina je europskih zemalja, osim pokrivanja fiksnih troškova i potpora za plaće zbog nemogućnosti rada, podržala svoju event industriju i sa sedamdeset posto prihoda prve relevantne godine za usporedbu, one iz 2019. godine, kad su se događanja iz zabavne industrije odvijala normalno.

Uz to, Njemačka, Austrija, Belgija, Danska i Nizozemska su pokrenule fondove oporavka i osiguranja iz kojih dodatno financiraju tvrke iz event industrije kako bi stale na noge i krenule sa radom. Primjerice, u slučaju novih otkazivanja događanja, iz fonda osiguranja, koje je državno jamstvo, zapadne su zemlje pokrile 75 posto svih troškova eventa nastalih do trenutka otkazivanja.

Vlada Republike Hrvatske putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebala bi precizno naciljati pakete pomoći prema onim industrijama i poslovnim subjektima koji su pandemijom najviše izgubili, a tu se na prvom mjestu nalazi event industrija.

Imajući u vidu da event industrija godišnje u hrvatski proračun donosi 22 milijarde kuna, te zapošljava preko 17 tisuća profesionalaca, uvjeren sam da ne postoji vlada koja bi dopustila propast event industrije koja je, osim punjenja proračuna, zaslužna i za stvaranje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjne turističke destinacije u svijetu.

Sezoni prijeti opasnost

Kolika je uopće važnost event industrije, industrije zabave, za našu zemlju?

– Pored naših sugrađana koji su nažalost preminuli od posljedica koronavirusa, sve više dolaze do važnosti i pitanja depresija, anksioznosti, straha i otuđenosti nastalih pandemijom. Upravo će event industrija biti jedan od važnijih faktora povratka mentalnog zdravlja nacije i društva, socijalizacije, pozitivnih dojmova i kreiranja uspomena.

Nažalost, kad pričamo o važnosti event industrije, uvijek se u glavni kontekst stavljaju »poznati izvođači« pa ljudi često nemaju empatije prema istom te najčešće komentiraju sa »što se sad on javlja«.

Javnost možda nije svjesna da na jednom srednjem i većem događaju iza i ispred kulisa sudjeluje i do sto zaposlenih – od ton majstora, konobara, garderobijera, majstora rasvjete, benda, DJ-a, izvođača, zaštitara, radnika na ulazu, spremačica, dostavljača, fotografa i videosnimatelja, hostesa, grafičkih dizajnera, PR i marketing menadžera i tako dalje. Kultura je osnovno obilježje svake nacije, snažno utječe na oblikovanje identiteta pojedinca, grupe i društva u cjelini.

Ima li realne opasnosti da nam sezona, zbog ovakvog postupanja nadležnih, bude upropaštena? Ipak od nje živimo.

– Za velike i srednje festivale, to jest manifestacije, nema spasa ni ove ljetne sezone. Za svaki veći ozbiljniji događaj potrebni su mjeseci planiranja, za festivale poput In Musica, Fresh Islanda ili Ultre potrebno je od devet do dvanaest mjeseci planiranja, organizacije i rada kako bi uspješno bili odrađeni.

Jasan plan otvaranja event industrije, kao što sam već spomenuo, se ne nadzire. Ne postoje datumi i faze otvaranja, što je nužna informacija kako bi organizatori sve mogli isplanirati. Ozbiljno razmišljam o tome da Fresh Island festival, koji ja organiziram, preselimo negdje drugdje, izvan Hrvatske.

Kao jedna od zemalja koja se nametnula kao potencijalni domaćin Fresh Island festivala jest Malta koja nudi praktički nevjerojatne poticaje za organizatore festivala i posjetitelje.

Naime, organizatorima festivala država Malta nudi 50 eura po svakom dovedenom gostu, dok posjetitelji dobivaju 200 eura, a za 100 eura imaju hotel u kojem su smješteni, dok Ministarstvo turizma i Vlada daju 100 eura gostu da ih troši za vrijeme svog boravka na Malti uz minimalan ostanak od 3 dana na destinaciji.

Bojim se kako će, ovakvim pozitivnim primjerima, kao i podrškama drugih zemalja, festivali biti primorani napustiti Hrvatsku. Ukoliko se nešto ne promijeni, dogodit će se egzodus festivala iz Hrvatske – s tim i nekoliko stotina tisuća turista koji su do pandemije posjećivali festivale.

Nabrojili ste već pozamašan broj mjera kojima europske zemlje nastoje spasiti industriju zabave. S kojim ste zahtjevima vi išli ka Vladi?

– Mi, kao UGP, apeliramo na nadležna tijela da što prije izdaju jasne mjere, upute i preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite koje bi omogućile otvaranje event industrije uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Osim toga, apeliramo da potpore za očuvanje radnih mjesta ostanu na snazi sve do trenutka kad se manifestacije mogu održavati bez ograničenja.

Zahtijevamo i pokrivanje fiksnih troškova tvrtki iz event industrije te apeliramo da Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i lokalne turističke zajednice podrže sve manifestacije na svojim destinacijama, kroz dodjeljivanje besplatnih lokacija manifestacijama.

Na taj će način potaknuti organizatore da se ponovo upuste u rizik organizacije događaja.

Kome ste se točno obratili i je li Vam itko odgovorio?

– Za dan 27. travnja dogovorili smo sastanak s Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture, nakon toga se nadamo otvaranju direktne komunikacije s Nacionalnim stožerom civilne zaštite. Nažalost, nismo imali uspjeha pri pokušaju direktne komunikacije s Vladom.

Može li se kazati kako je pandemija koronavirusa donijela i neku vrstu progresije kroz digitalne prilagodbe i kroz industrijske prekretnice koje inače ne bi bile postignute još mnogo godina? Možda kod nas manje negoli u svijetu?

– Virtualni eventi su isključivo rezervirani za velike festivale i izvođače koji mogu generirati velik broj posjetitelja. Mi, kao malo tržište, kaskamo za drugima jer postoji mali bazen ljudi spremnih platiti ulaznicu za virtualni koncert.

Ali, ono što će vrijediti u budućnosti, su »hybrid eventi« koji se odvijaju i uživo i na internetu, te će tako organizatori moći kombinirati publiku uživo i onu koja ih može pratiti putem mobitela ili laptopa zbog nemogućnosti dolaska ili bilo kojih drugih razloga.

Fondovi oporavka

Većina je europskih zemalja, osim pokrivanja fiksnih troškova i potpora za plaće zbog nemogućnosti rada, podržala svoju event industriju i sa sedamdeset posto prihoda prve relevantne godine za usporedbu, 2019. godine, kad su se događanja iz zabavne industrije odvijala normalno.

Uz to, Njemačka, Austrija, Belgija, Danska i Nizozemska su pokrenule fondove oporavka i osiguranja s kojima dodatno financiraju tvrtke iz event industrije kako bi stale na noge i krenule s radom.

Primjer Malte

Kao jedna od zemalja koja se nametnula kao potencijalni domaćin Fresh Island festivala jest Malta koja nudi praktički nevjerojatne poticaje za organizatore festivala i posjetitelje.

Naime, organizatorima festivala država Malta nudi 50 eura po svakom dovedenom gostu, dok posjetitelji dobivaju 200 eura, a za 100 eura imaju hotel u kojem su smješteni, dok Ministarstvo turizma i Vlada daju 100 eura gostu da ih troši za vrijeme svog boravka na Malti uz minimalan ostanak od tri dana na destinaciji.