Početak 2022. godine donosi promjene za turističke zajednice gradova, općina i županija, uključujući i Hrvatsku turističku zajednicu kao krovnu organizaciju.

Ukupno 301 turistička zajednica u prvoj polovini godine će morati raspisati natječaje za svoje nove šefove. Rezultat je to Zakona o turističkim zajednicama čije odredbe o izboru i mandatu direktora na snagu stupaju s 1. siječnja 2022. godine.

Natječaji za izbor 300-tinjak direktora turističkih zajednica koji će se raspisivati diljem Hrvatske donose i nove promjene, a ključna novost jest ta da će direktori moći biti i osobe bez iskustva u turizmu, što znači da će se na radno mjesto direktora TZ-a moći javiti širi krug ljudi nego što je to bilo moguće do sada.

Osim toga, novim ugovorima značajno se mijenja i status. Umjesto ugovora na neodređeno koji sada imaju, direktori će sklapati ugovore na određeno, to jest na četiri godine trajanja mandata.

Primjena zakona

– Još prije pandemije, 2019. godine, započeta je reforma zakonskog okvira. Ona je usmjerena na održivost i profesionalizaciju sustava turističkih zajednica, gdje će direktori imati mandat od četiri godine.

Cilj ovih reformi je, između ostaloga, učiniti turističko tržište dostupnijim, ali i konkurentnijim te svima onima koji svojim vještinama mogu pridonijeti što kvalitetnijem pozicioniranju Hrvatske kao održive i odgovorne turističke destinacije pružiti priliku da to i pokušaju ostvariti, uz jasno definirane uvjete, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman.

Napomenula je da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji 301 turistička zajednica, dok ih je krajem 2019. godine bilo 314, što je također jedan od rezultata Zakona.

– Ovo smanjenje broja TZ-a u roku od dvije godine, u velikoj je mjeri rezultat odredaba novog Zakona kojim se uređuje sustav jer stimulira formalna udruživanja. Tako su neke zajednice izgubile svoj pravni status, no u stvarnosti su nastavile djelovati udruživši se s drugim zajednicama ili JLS-ima u svojoj blizini, u turističke zajednice područja.

Ovaj vid udruživanja omogućuje bolje brendiranje i promociju mikrodestinacija, posebice na kontinentu. U ovom trenutku u Hrvatskoj imamo 20 formalno udruženih turističkih zajednica područja, pojasnila je.

Herman ističe da je novim Zakonom još u siječnju 2020. godine prestalo postojati radno mjesto direktora turističkog ureda te je istovremeno definirano radno mjesto direktora turističke zajednice koje su preuzeli tadašnji rukovoditelji.

Ključne odredbe članka 22 tog Zakona u primjenu idu 1. siječnja, a nove natječaje za izbor direktora turističkih zajednica potrebno je provesti u roku od najdulje šest mjeseci, odnosno do 1. lipnja.

Radno iskustvo

Odluku o raspisivanju javnog natječaja, a time i rokove, donosi turističko vijeće određene turističke zajednice, a isto tijelo i bira najboljeg kandidata te imenuje izabranog direktora turističke zajednice na mandat od četiri godine.

Kandidati koji se odluče prijaviti ovoga puta neće nužno morati imati radno iskustvo u poslovima u turizmu, ali će morati priložiti prijedlog četverogodišnjeg programa rada za onu turističku zajednicu na čiji natječaj se prijavljuju, za razliku od dosadašnjeg pravilnika u kojem se je tražio plan samo za iduću kalendarsku godinu.

– U prijedlogu pravilnika dana je mogućnost da se na natječaj za direktora jave i osobe koje imaju radno iskustvo na upravljačkim funkcijama izvan područja turizma, ali se u tom slučaju traži dvostruko više godina radnog iskustva nego kod osoba koje imaju radno iskustvo na poslovima u turizmu.

Također, u prijedlogu pravilnika propisano je da kandidat prilaže četverogodišnji program rada TZ-a koji mora biti usklađen sa strateškim dokumentima, dok je do sada bio dovoljan jednogodišnji program rada.

Na taj način se osigurala mogućnost pristupa svim stručnjacima koji su ostvarili izuzetne rezultate u području upravljanja u marketingu i sličnim djelatnostima koje itekako mogu pridonijeti razvoju destinacije, a ne ograničivši se samo na stručnjake u turizmu.

To je osobito važno za razvoj kontinentalnog turizma, gdje je potrebno novo brendiranje i razvoj destinacije. Isto tako, održivi razvoj turizma koji mi želimo zahtijeva puno više znanja koja uključuju i okolišni aspekt i odgovor na klimatske promjene, digitalizaciju, a možda i najbitnije od svega – društvenu održivost i bolji život lokalnog stanovništva.

Sva ta znanja ne mogu se ograničiti isključivo na ona do sada stečena u turizmu, rekla je državna tajnica. Na upit o tome što će biti s dosadašnjim direktorima turističkih zajednica, u slučaju da se na natječaj jave kandidati s kvalitetnije osmišljenim četverogodišnjim programom i planom rada, Herman je odgovorila da prestanak mandata dosadašnjih direktora turističkih ureda ne znači i prestanak ugovora o radu po sili zakona.

– Radni odnos osoba zatečenih na radnom mjestu direktora turističkih ureda reguliran je ugovorom o radu i na njega se primjenjuju odredbe Zakona o radu te nije i ne može biti predmet reguliranja Zakona, već je potrebno, ovisno o bitnim činjenicama o radno pravnom statusu tih osoba, odlučivati u svakom pojedinom slučaju.

U konačnici, istaknula je da će u idućem razdoblju uslijediti razvoj u smjeru tranzicije turizma na inovativan, otporan i održiv sustav. Učinci turizma više se neće promatrati kroz broj dolazaka i noćenja, već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, okoliš i zadovoljstvo radnika.

Naši sugovornici iz turističke industrije i dugogodišnjim iskustvom u turizmu u novom Zakonu vide poboljšanje sustava turističkih zajednica, posebno u smislu kvalitete kadra i rezultata rada. Krunoslav Kapetanović, član Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice i turističkog vijeća TZ-a Grada Opatije te opatijski hotelijer i vlasnik Design hotela Navis, u promjenama koje nosi novi Zakon vidi profesionalizaciju sustava.

Pozitivne reakcije

– Ne treba zaboraviti da je reforma, a s njom i Zakon, prihvaćena još 2019. godine, u vremenu koje nije bilo obilježeno pandemijom. Reformu apsolutno pozdravljam jer smatram da ima fokus na održivosti i profesionalizaciji sustava turističkih zajednica.

Reformom se omogućava da se svi koji mogu pridonijeti što kvalitetnijem funkcioniranju turizma imaju priliku javiti na natječaj. Naravno, za pretpostaviti je da će se na natječaje većinom javiti ljudi koji već jesu u sustavu, ali i oni koji su izvan sustava, a imaju visoke menadžerske vještine i iskustvo.

U principu, to će biti poticaj i postojećim direktorima da naprave što bolji četverogodišnji plan i program i tako konkuriraju na natječaju, kazao je Kapetanović, istaknuvši pritom da je najvažnije što će se kandidate birati prema osmišljenim programima i planovima rada.

– Ono što je bitno, i zbog čega smatram da će sustav profitirati, jest to da će se kandidati prijavljivati s vlastitim programima te će se moći odabrati one s najkvalitetnijim programom i planom rada. Konačnu odluku donosi turističko vijeće, bez obzira na to radi li se o nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Vjerujem da su vijećnici ti koji će najbolje procijeniti koja su kadrovska rješenja najbolja, zaključio je Kapetanović. Slično mišljenje dijeli i Josipa Jutt Ferlan, članica Turističkog vijeća HTZ-a i direktorica Hiltonovih Clulaster hotela u Zagrebu.

– Ideja novog zakona jest kvalitetna reforma sustava turističkih zajednica, a u sebi nosi nekoliko bitnih promjena i poruka. Jedna od njih jest ta da je sustav turističkih zajednica otvoren za sve koji se vide u destinacijskom menadžmentu, marketingu i brendiranju destinacije, a koji ne moraju nužno poteći iz agencijskog ili hotelskog poslovanja.

Važnije je da su kroz svoj posao stekli iskustvo u upravljačkom načinu posla koji se oslanjao na brendiranje i marketing te tržišne situacije i kreiranje novih produkata jer ipak je sustav turističkih zajednica najsnažnija marketinška organizacija koju imaju Hrvatska i hrvatski turizam, komentirala je Josipa Jutt Ferlan.

Istaknula je kako nema razloga da četverogodišnje mandatno razdoblje koji će obilježiti novi radni status direktora turističkih zajednica bude nešto loše.

– Četiri godine su za upravljačke strukture poslovanja sasvim korektan period u kojem se stigne realizirati program i plan rada. Valja naglasiti da ovim zakonom nisu nužno ugrožena radna mjesta.

Svi koji žele raditi i imaju kvalitetan program rada koji se naslanja na strateški plan hrvatskog turizma, ne bi trebali strahovati jer je sustav turističkih zajednica zaista željan kvalitetnog kadra. Vrijeme je da napravimo pomak i fokusiramo se na kvalitetu, zaključila je Jutt Ferlan.

Djelovanje TZ-a po modelu destinacijskog menadžmenta

Novi Zakon o turističkim zajednicama donesen je još u svibnju 2019. godine i u primjeni je od siječnja 2020. godine, s tim da dio kojim se regulira rad direktora turističkih zajednica počinje s 1. siječnja 2022. godine.

Cilj zakona, u suštini, je reforma sustava turističkih zajednica, odnosno njime se želi urediti poslovanje i djelovanje turističkih zajednica prema modelu destinacijskog menadžmenta u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija.

Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu turizma i sporta Sandre Herman, novim Zakonom od turističkih zajednica traži se učinkovitije sudjelovanje u upravljanju destinacijom, jačanje regionalne zajednice te bolja promidžba i rezultati, a od direktora profesionalizacija.