Što se tiče zapada prije svega NATO-a, nastavljaju bezrezervno vojno i financijski podržavati Kijev ali i dalje drže čvrsto zatvorena vrata što se tiče ulaska Ukrajine u Sjevernoatlantski savez. U Studiju 4 HRT-a gostovali su dr. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju i sustave, te Ante Letica, stručnjak za sigurnost i bivši obavještajac.

Ukrajinci trenutno imaju na raspolaganju 70 mlrd dolara vrijednog oružja i ako to ne pretoče u vojni uspjeh riskiraju da će NATO i zapadni saveznici dosta rata, jer vojnog rješenja očito nema.

– Po svim procjenama Ukrajina je financijski, po opremi i naoružanju dobila između 150 i 200 mlrd dolara. Kad uključimo i izravne i neizravne štete pf rada to su strašne cifre i normalno da svi koji su uključeni gledaju kako da Ukrajinu i Rusiju dovedu za pregovarački stol. To u ovome trenutku nije moguće iz nekoliko razloga. Prvo što Ukrajinci za sada ne žele razgovarati s Putinom i traže da se ruska vojska povuče sa svih okupiranih teritorija. S druge strane Rusija to ne želi napraviti i teritorije koje su okupirali i anektirali oni smatraju svojim teritorijem. Ima nekih naznaka posebno na zadnjem summitu NATO-a, oko toga koliko Zapad i NATO mogu podržavati Ukrajinu. Složena je situacija i vidjet ćemo kako će se razvijati, rekao je Letica.

Ako dođe do oslobađanja Krima, postoji li opasnost da takva akcija izazove ograničeni nuklearni odgovor Rusije, Tadić kaže da najprije treba definirati kako će izgledati to oslobađanje i da treba isključiti masovno jurišanje milijun Ukrajinaca, nego će to vjerojatno biti slično ovome što sada rade. Krim će ostati bez svega što je vrijedno, bez vode, struje s razvaljenim prometnicama, navodi Tadić.

O ulasku Ukrajine u NATO

Za ograničeni nuklearni sukob kaže da je jedan mitova lansiran od strane Kremlja i PR spin.

– Ono što je ključno je da te ruske prijetnje nitko na zapadu ne uzima neozbiljno i upravo zato što ih svi uzimaju vrlo ozbiljno i zato što su dali do znanja kako to može izgledati u scenarijima koji se proigravaju, to Putin nije napravio i neće napraviti. Svi dobro znaju da je takav scenarij besmislen, ističe Tadić.

– Što se tiče prijema u NATO, zemalja koja bude primljena, ona nije članica, nego saveznica i ta zemlja ima puno veće obveze nego kad ste članica u nekoj drugoj organizaciji, EU itd. Nijedna zemlja koja je u ratu i ima neriješene sporove koji se rješavaju silom, ne može prije rješenja spora ući u NATO, jer to bi značilo da se NATO uključuje u sukob i sa svojim trupama i na tlu i u zraku i na moru što bi sasvim sigurno dovelo do šireg sukoba, navodi Letica.

Rusi su, kaže, naučili lekciju iz prošlog ljeta i jeseni, oni su se ukopali i zasigurno da će Ukrajincima biti vrlo teško ostvariti maksimalne ciljeve poput osvajanja Krima.

Za pokušaj vojnog puča u Rusiji kaže da je pitanje treće strane, gdje mu se želi poručiti “ne možeš to sam raditi”.

– Međutim tu ima nekoliko problema, Rusija nema demokratske lidere, pada ekonomska i vojna moć Rusije, a Ukrajinci i zapad ne žele razgovarati s Putinom, moraju naći nekoga trećeg s kim će razgovarati. Rusija ima i povijesna iskustva s time u Crvenoj Armiji.

Eventualni nuklearni sukob

A da bi se eventualno razaranje NE Zaporižje moglo okarakterizirati kao početak nuklearnog sukoba, Tadić kaže definitivno da, jer bi to bilo prvi put da se jedna NE koristi kao prljava bomba.

– Mi smo ipak u jednom sretnijem scenariju, jer ona nije u punom pogonu. Ona ne radi punom snagom da bi se dogodila snažna eksplozija. S druge strane, ona nije jedan malo bolje betonirani hangar da ju je lako razoriti, dodaje. To je scenarij potpunog ludila, i pitanje je kome može biti u interesu takav suludi scenarij. S ukrajinske strane ne postoji želja, jer nitko ne želi oslobođenu radioaktivnu zemlju. S druge strane Putin ne lansira nuklearno oružje tako da će noću opali u ormarić pa u bijesu stisne crveni gumb. To je čitava procedura, četiri razine moraju dati pisanu zapovijed, rekao je Tadić.