Buka s terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju još od prosinca, otkad je terminal pušten u probni rad, zadaje glavobolje stanovnicima tog mjesta na Krku.

S početkom komercijalnog rada terminala, 1. siječnja, kada je u Omišalj doplovio prvi LNG tanker s teretom ukapljenog prirodnog plina, stvari se nisu promijenile, mnogi tvrde da je buka nepodnošljiva, a u priču se aktivno uključila i Općina Omišalj koja je, prema riječima načelnice Mirele Ahmetović, naručila neovisno mjerenje razine buke na referentnim točkama u naselju.

S druge strane, direktor LNG-a Hrvatska Hrvoje Krhen kaže kako dosadašnja mjerenja nisu pokazala odstupanja od vrijednosti zadanih rješenjem nekadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti zahvata, no i LNG Hrvatska je naručio dodatna mjerenja razine buke u Omišlju, kako bi se utvrdilo stvarno stanje.

Načelnica Ahmetović ističe kako je rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 11. travnja 2018. propisano da »najviše dopuštene razine buke koje se u okolišu javljaju kao posljedica djelovanja izvora buke predmetnog zahvata iznose 36 decibela (dB) na referentnoj točki M1 i 38 dB na referentnoj točki M2, gdje su obje ove točke unutar građevinskog područja naselja Omišalj sa stambenom gradnjom, odnosno na lokacijama Kačini i Podkačini.

Dodaje kako je u Studiji utjecaja na okoliš postojeće stanje buke na navedenim lokacijama izmjereno te je iznosilo između 42,3 i 46,5 decibela, ali i da imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih građevina ne bi smjela, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke, povećati postojeće razine buke za više od jednog decibela.

Sudski postupci

– Temeljem naprijed navedenog slijedi da imisija buke koja nastaje od rada plutajućeg LNG terminala uopće ne povećava postojeću razinu buke u naselju. Početkom probnog rada terminala, a potom i početkom korištenja terminala Općina Omišalj zaprimila je brojne primjedbe stalnih i povremenih stanovnika i posjetitelja Omišlja, Njivica, Malinske, Kraljevice, Šmrike i Kostrene na nesnosnu buku i vibracije njihovih stambenih objekata koje korespondiraju s probnim, odnosno redovnim radom terminala.

Jednak intenzitet primjedbi Općina zaprima i danas. Podnositelji primjedbi s područja općine Omišalj naglašavaju nemogućnost boravka i normalnog funkcioniranja u zatvorenom stambenom prostoru, jednako kao i na otvorenom, najavljuju prodaju svojih nekretnina i preseljenje iz Omišlja, žale se na obezvrjeđenje svojih nekretnina namijenjenih stanovanju i turizmu, i dr.

Prema izjavama direktora LNG-a Hrvatska koji ne vidi problem buke, ispada da su stanovnici općine Omišalj manje vrijedni građani ove zemlje jer nemaju pravo na normalan život i trebali bi šutke trpjeti posljedice ovog nametnutog projekta, kaže Ahmetović koja je već bila pokrenula više sudskih postupaka protiv LNG terminala, smatrajući kako je projekt neusklađen s prostornim planom Primorsko-goranske županije, kao i da krši niz drugih akata, no sve su tužbe do sad odbačene.

Iako su privatna mjerenja već pokazala znatno veću razinu buke od dopuštene, dodaje Ahmetović, Općina Omišalj je pokrenula postupak mjerenja buke na svom području posredstvom ovlaštenog mjeritelja i po dobivanju rezultata poduzet će sve pravne radnje kako bi zaštitila interes svojih stanovnika.

Gluha vlast

– Još jednom naglašavamo, problem buke je, između ostalog, bio i predmet tužbe Općine Omišalj na Upravnom sudu u Rijeci protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 11. travnja 2018. godine.

Nažalost, pravosudna tijela su, baš kao i glavni promotori ovog nezakonitog te ekološki, ekonomski i sigurnosno štetnog projekta odabrali neke druge interese pred interesima građana Republike Hrvatske.

Državna vlast je pune tri godine gluha na primjedbe i apele građana, ali glas Omišljana i Njivičana ima tko artikulirati i to ću, sviđalo se kome ili ne, činiti i dalje jer Omišalj i Njivice nikad neće odustati od borbe za svoja prava, kaže omišaljska načelnica.

Direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen kaže kako je, za vrijeme probnog rada terminala, kada su pojedini sustavi testirani pri maksimalnim opterećenjima, razina buke bila nešto viša nego otkad je počeo komercijalni rad, ali ističe kako, prema mjerenjima LNG Hrvatske, u nijednom trenutku nije premašena dozvoljena razina buke iz Studije utjecaja na okoliš.

– Na rubu parcele LNG terminala dopuštena razina buke je do 80 decibela, a najviša izmjerena razina buke bila je 60 decibela. Sa završetkom probnog rada i početkom komercijalnog korištenja terminala, razina buke je značajno smanjena.

Mjerimo razinu buke svakog dana, ali treba uzeti u obzir da na mjerenja u pojedinim trenucima utječu i drugi faktori, primjerice kad puše bura, buku je praktički nemoguće izmjeriti.

Unatoč tome, angažirali smo i ovlaštenu neovisnu, tvrtku za mjerenje razine buke i imat ćemo rezultate neovisnog mjerenja do konca idućeg tjedna, rekao je Krhen koji je na naše pitanje može li, u slučaju da mjerenja pokažu višu razinu buke od dopuštene, doći do privremene obustave rada terminala, odgovorio kako ne želi nagađati dok ne stignu konkretni rezultati.

Županija nema ingerencije za postupanje

O buci s LNG terminala upit smo poslali i Primorsko-goranskoj županiji. Zanimalo nas je što županija kani poduzeti po pitanju pritužbi građana.

– Na žalost, Županija nema nikakvih ingerencija za postupanje. Izražavamo solidarnost sa stanovnicima Omišlja i dajemo podršku provedbi svih zakonski utemeljenih mjera.

Podsjećamo da je Primorsko-goranska županija bila protiv donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, radi čega je pokrenula i upravni spor, ali joj je tužba odbijena.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, za postupanje i poduzimanje Zakonom propisanih mjera u ovom slučaju nadležna je sanitarna inspekcija Državnog inspektorata kojoj bi prijavu, odnosno zahtjev za postupanje, trebala podnijeti Općina Omišalj.

U postupku inspekcijskog nadzora prije svega bi se trebalo utvrđivati provode li se mjere zaštite od buke utvrđene rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a koje su ugrađene i u kasnije dozvole za realizaciju zahvata (lokacijska i građevinska dozvola).

Treba podsjetiti da su sve ove postupke (procjenu utjecaja na okoliš te izdavanje lokacijske i građevinske dozvole) provodila nadležna ministarstva, stoji u odgovoru Županije.