Čelnici članica Europske unije još se nisu ni vratili u svoje države nakon petodnevnog sastanka na kojem su dogovorili sedmogodišnji proračun i fond za oporavak, a u Hrvatskoj je počela »podjela« novca.

Posebice glasni bili su u pojedinim poduzetničkim udrugama, gdje se često pozivaju na nesposobnost države da iskoristi europski novac, pa su izašli s idejom da bi bilo najbolje da taj novac direktno odlazi gospodarstvu.

No, kako je u oba slučaja, i u Fondu za oporavak i višegodišnjem proračunu riječ o novcu poreznih obveznika svih država članica, potpuno je to promašena ideja i naravno da se nigdje, pa ni u Hrvatskoj, ne može trošiti, a da se zaobiđe država. No, poduzetnici bi, barem oni mali i srednji, mogli prvi imati koristi od dogovora u Bruxellesu i to već ove jeseni.

Hrvatskoj je ukupno pripalo 22 milijarde eura od čega nešto više od 12,68 milijardi otpada na sedmogodišnji proračun i tu su pravila za povlačenje novca i ciljevi za koje se to može činiti jasnije određeni, a nakon sedam godina članstva i hrvatska država s njima ima više iskustva.

No, kad je u pitanju novac iz Fonda za oporavak iz kojeg će Hrvatskoj na raspolaganju biti 9,4 milijarde eura, tu Komisija tek treba odrediti jasna pravila, a dotad je na Hrvatskoj da napravi Plan za oporavak i otpornost, na koji može potrošiti 8,3 milijarde eura i koji treba potvrditi i Komisija, što se može očekivati dogodine u travnju.

No, to ne znači da se već prije toga neće moći povući dio novca.

Potreban oprez

Premijerov posebni savjetnik za ekonomska pitanja Zvonimir Savić kaže da se već ove jeseni može povlačiti sredstva iz dijela Fonda pod nazivom React EU. Ta su sredstva namijenjena spašavanju ili otvaranju novih radnih mjesta, likvidnosti malih i srednjih poduzetnika, oporavku zdravstva i Hrvatskoj bi moglo pripasti nekoliko stotina milijuna eura.

– Mi smo s ove 22 milijarde eura široko postavili ogradu i o konkretnim projektima stvarno bi bilo prerano govoriti, još je nekoliko odluka i pred Komisijom i parlamentom. No, možda je moguće već na jesen povući sredstva za likvidnost malih i srednjih poduzeća, jer se iz React EU fonda mogu povlačiti sredstva za mjere koje se već provode, a mi imamo mjere pomoći malom i srednjem gospodarstvu kroz programe koje provodi HAMAG Bicro, napominje Savić.

Na pitanje je li onda tako moguće financirati i mjeru skraćenog radnog vremena koju prevodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, Savić odgovora da pri tim procjenama treba biti oprezan, jer za takvu mjeru već postoji SURE program, kroz kojeg se osiguravaju povoljni zajmovi i ukupno je težak sto milijardi eura, a europska pravila su jasna i kažu da se jedan program ne može financirati iz različitih izvora.

O tome će trebati voditi računa i kad se budu pripremali planovi za financiranje iz Fonda za oporavak i otpornost »Nova generacija EU«, kako se projekti ne bi poklapali s onima koji se financiraju iz fondova Europske unije.

Iz instrumenta »Nova generacija EU« Hrvatska bi mogla povući 9,4 milijarde eura, od čega je 5,94 milijarde bespovratno, dok su 2,35 milijarde mogući zajmovi, s time da i iznos zajmova može rasti ako sve zemlje ne budu koristile svoje kvote. Za Hrvatsku će ti zajmovi svakako biti puno povoljniji od uvjeta po kojima se sada zadužuje.

Zelena ekonomija

Nijedan euro iz tog fonda ne može se potrošiti na otplatu starih dugova, a plan je Komisije da se novac najviše usmjeri na suzbijanje klimatskih promjena, odnosno »zelenu« ekonomiju, jačanje zdravstva i digitalizaciju.

Hrvatska se svojim projektima i na državnoj i na lokalnoj razini mora pokušati uklopiti u te ciljeve i pri tome osigurati da uz oporavak jamči da će ti projekti značiti i otpornost na šokove i krize u budućnosti.

Savić to ilustrira promjerom digitalizacije u državnoj upravi, zdravstvu, jer bi umrežavanje cijelog zdravstva, primjerice svih bolnica, sasvim sigurno u budućnosti donijelo bržu i lakšu reakciju na bilo kakvu krizu sličnu sadašnjoj s epidemijom koronavirusa.

Zdravstvo je možda nacionalni projekt, ali za novac mogu aplicirati i županije i gradovi i općine, primjerice uvođenjem brzog interneta, posebice ako se više županija ujedini oko nekog takvog projekta.

Naravno, dobrodošle su i inicijative koje skrbe o klimi i okolišu, te inicijative iz privatnog sektora. Prilika je to i javnim poduzećima, primjerice kad je u pitanju gradski i međugradski željeznički promet, da povuku dio novca.

– Vlada i premijer su učinili svoje, ispregovarali smo novac na koji Hrvatska može računati, ali ovaj posao do kraja ne može napraviti sama Vlada. Moraju se uključiti svi, ministarstva, županije, lokalne vlasti, javna poduzeća, privatni sektor i samo tako možemo iskoristi što više novca za ono što smo propustili učiniti ili smo planirali u budućnosti. Sada ćemo imati i dovoljno novca za to, napominje Savić.

S druge strane, ako se novac za reformu državne uprave, za njezinu digitalizaciju ili digitalizaciju zdravstva povuče iz Fonda za oporavak, značit će to da za to neće trebati trošiti novac iz proračuna, pa će se on osloboditi za stvari koje Hrvatska sama mora financirati.