Dok se obrazovni sindikati intenzivno pripremaju za sutrašnji jednodnevni štrajk u školama i na fakultetima, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) pozvali su sve učenike da unatoč najavljenom štrajku dođu na nastavu koja će se, tvrde, uredno održavati.

Problem usporedbe

– Ravnatelji su dobili jasne upute kako će organizirati nastavu, poruka je svim roditeljima da u srijedu mogu mirno poslati djecu u školu, pozvala je državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić s jučerašnje konferencije za novinare u ministarstvu. Škole su 24 sata ranije dužne roditelje i učenike informirati o provedbi nastave u pojedinoj školi te organizirati školsku prehranu, produženi boravak i redoviti prijevoz učenika u dane štrajka. Iako se u srijedu održava jednodnevni štrajk upozorenja, sindikati su najavili da će, ako dogovor izostane, nastaviti s višednevnim štrajkovima.

Ravnatelji škola su, poručuju iz MZOM-a, dužni voditi evidenciju radnog vremena kroz sustav COP-a da bi znali koliko je učitelja i stručnih suradnika sudjelovalo u štrajku. I javna učilišta dobila su nalog da na vrijeme objave informaciju o održavanju nastave na dan štrajka. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine, poručuju iz resornog ministarstva, gdje su već ranije dali do znanja da štrajkašima taj dan neće biti plaćen.

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

– Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nas nije briga što će se događati s djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Ne možemo se složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo, poručio je ministar obrazovanja, Radovan Fuchs.

I premijer Andrej Plenković apelirao je na prosvjetare da ne idu u štrajk jer je »dijalog puno bolji put od obustave rada«. Rekao je kako su od reforme plaća svi dobili više, ali savršenog modela nema.

– Koliko vidim, nije problem kolike su plaće, nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog, ustvrdio je Plenković i pozvao sindikate da vode računa o djeci i roditeljima.

Iz MZOM-a su jučer u javnost ponovo plasirali podatke o rastu plaća u obrazovanju i znanosti od 2019. do danas, kako bi dokazali da štrajk zbog visokog rasta plaća nema utemeljenja. A taj se porast, prema iznesenim brojkama, u zadnjih šest godina kretao od 56 posto za asistente do 80 i više posto za učitelje u osnovnoj školi.

Prosječna je plaća učitelja u tom razdoblju narasla sa 886 na 1.480 eura, dok je plaća mentora u osnovnoj školi povećana sa 1.030 na 1.713 eura, ne računajući posljednje povećanje od tri posto. Savjetnicima je plaća povećana sa 1.129 na 1.936 eura, što je rast od 72 posto, navode u MZOM-u. U srednjoj školi prosječna je plaća nastavnika porasla sa 937 na 1.589 eura, nastavnika mentora sa 1.055 na 1.804 eura, a savjetnika sa 1.149 na 1.970 eura, što su redom povećanja koja prelaze 70 posto u šestogodišnjem razdoblju. Asistentima na fakultetima plaće su rasle za 56 posto, jer je riječ o zaposlenima s manje staža, a umjesto 867 eura danas primaju 1.357 eura, dok viši asistent ima neto plaću od 1.754 eura.

Predani rad

U redovima učitelja i nastavnika ovakvim su plaćama, unatoč povišicama, nezadovoljni svi. Ipak, nema jedinstvenog stava o tome treba li u ovom času ići u štrajk pa tako članovi triju sindikata koji pokreću štrajk smatraju da jedino pritiskom mogu ishodovati bolji materijalni status, dok su članovi Sindikata hrvatskih učitelja, jedinog koji se protivi štrajku, skloniji povećati svoje plaće putem kolektivnih pregovora.

Brigita Filipović Papić, defektologinja u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka i županijska povjerenica sindikata Preporod, očekuje da će odaziv štrajku biti velik, jer je nezadovoljstvo njenih kolega i kolegica plaćama, kaže, više nego opravdano.

– Imam tri fakulteta i doktorat. Profesor sam defektolog sa statusom savjetnika, a uz svojih gotovo 40 godina staža imam plaću koja jedva prijeđe 2.000 eura, navodi Filipović Papić. Doći do statusa savjetnika iziskuje najmanje desetljeće predanog rada i financijski je trošak za djelatnike u prosvjeti koji svoje usvršavanje moraju plaćati sami.

– Stežu nas oko vrata. Stalno smo na edukaciji, moramo se licencirati, a sve to plaćamo iz svog vlastitog džepa. Ministarstvo više ništa ne participira, a škola nema novca. Da bih napredovala, moram imati od 150 do 250 sati usavršavanja, pisati projekte, sudjelovati na domaćim i međunarodnim konferencijama, a to mi ne plaća nitko. Lani sam bila na međunarodnoj konferenciji u Istanbulu, sama sam sebi platila avion, kotizaciju, hranu, da bih dobila tri boda koja mi trebaju, ilustrira Filipović Papić. Ljuti je, kaže, što se od njih traži da se usavršavaju, a to se ne vidi na plaći jer za 10 godina dokazanog rada i puno financijskog ulaganja ima 500 eura veću plaću od kolege bez napredovanja.

– Realno, ta je plaća je u odnosu na sve što se od nas traži jako mala. Da sam na Zapadu, briljirala bih, imala bih ogromnu plaću, veli ova stručna suradnica. Ogorčena je i prikazom prosvjetarskih plaća u resornom ministarstvu, jer su savjetnici i mentori u manjini, a računaju ih u prosjek plaća kako bi ukupan rast plaća izgledao veći.

Do cilja pregovorima

– Dobili smo povećanje tri plus tri posto, ali s isplatom u travnju i listopadu, što ne znači da će nam plaća ove godine narasti šest posto. Uznemireni smo jer stalno govore o rastu plaća od 60 posto. Ma kojih 60 posto, pa kod nas učitelj ima 1.500 eura plaću. Je li to neka plaća?!, pita se prof. Filipović Papić. Vjeruje da će odaziv štrajku biti ogroman jer im se od petka, kad je objavljen datum štrajka, do nedjelje uvečer samo iz Primorsko-goranske županije javilo 30 škola spremnih za štrajk. »Očekujem da će štrajkati deseci tisuća učitelja, i to s punim pravom. Izuzetno smo školovani, a plaće su nam male«, zaključuje Filipović Papić.

Ima i onih prosvjetara koji, unatoč nezadovoljstvu plaćama, ne misle sudjelovati u štrajku.

– Naše plaće nisu prihvatljive, obrazovanje treba dobiti više, ali ne želimo se priključiti štrajku za osnovicu plaća koja se primjenjuje za sve javne službe. Ako sada krenemo u štrajk za osnovicu, razlika u odnosu na druge javne službe će ostati, kaže Sanja Babić, učiteljica u OŠ Dragutina Tadijanovića u Petrinji i sindikalna povjerenica SHU-a. Smeta joj i što su sindikati svoj zahtjev za rast osnovice za 4+4 iz prosinca povećali na 10 posto, jer to daje Vladi argument da štrajk proglasi nezakonitim.

– Nisam zadovoljna kao učitelj, ali ne želim borbu na ovaj način. Postoji način da se kroz granski kolektivni ugovor ispregovara veća materijalna prava jer on pokriva obrazovanje, a ne da se mi kroz štrajk borimo za sve, poručuje. Osobno, kaže, nije zadovoljna činjenicom da za dva učenika s prilagođenim programom u svom razredu prima dodatak od samo sedam posto po učeniku. Plaća joj je sa 36 godina radnog staža i 61 godinom života 1.660 eura, uključujući i dodatak za dvoje učenika koji rade po prilagođenom programu.

– Smjenski rad, otežani uvjeti rada, postoje mnoga područja gdje možemo izboriti veća materijalna prava samo za obrazovanje. Jako me žalosti ovo nejedinstvo sindikata, jer pred kraj sam svog radnog vijeka, pitam se zbog čega tolika žuč između prosvjetnih radnika, zaključuje.

Preporod tvrdi da će
odaziv biti velik

Sindikat Preporod objavio je jučer da je od ukupno 540 škola u Hrvatskoj u kojima ovaj sindikat ima podružnice, štrajk zasad najavljen u 291 školi, što iznosi oko 54 posto svih škola. Osim toga, štrajk je najavljen u još 50 ustanova gdje nema podružnica Preporoda. Od ukupno 28 škola u Primorsko-goranskoj županiji u kojima Preporod ima podružnicu, štrajk je najavljen u 25 škola ili 89 posto. Od ukupno 37 škola u Osječko-baranjskoj županiji u kojima Preporod ima podružnicu, do ovog trenutka štrajk je najavljen u 35 škola, njih 55 posto. U Istarskoj će štrajkati njih 19 ili 100 posto, u Zadarskoj je također odaziv 100 posto