Ministar Beroš prošlog je tjedna poslao naputak bolnicama da na godišnji odmor istovremeno ne ide više od trećine osoblja s onih odjela gdje se na preglede čeka dulje od osam mjeseci. Na taj način nastoji se izbjeći dosadašnja praksa smanjivanja broja obavljenih dijagnostičkih postupaka u bolnicama tijekom ljetnih mjeseci, jer se pacijente za mnoge pretrage naručuje tek za rujan, a za čitav niz dijagnostičkih pretraga prema saznanjima resornog ministarstva izvršenost ljeti pada ispod 50 posto. S druge strane, primarna zdravstvena zaštita i ovo ljeto dočekuje sa strahom od nove navale pacijenata, jer za medicinsko osoblje u ambulantama PZZ-a u priobalju tijekom ljeta godišnjeg odmora – nema.

– Organizaciju rada bolnica tijekom ljeta treba prilagoditi tako da se sve vrijeme osigura pravovremena i dostupna zdravstvena zaštita. Osobito se to odnosi na pružanje pravovremenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji se kontinuirano moraju provoditi kako se liste čekanja ne bi dodatno prolongirale, ističe se u naputku koji je ministar poslao ravnateljima bolnica, a jučer prenijela Hina. Preporuka je da tijekom ljetnih mjeseci godišnji odmor istodobno ne koristi više od trećine liječnika i medicinskih sestara na istom odjelu, ako su im liste čekanja dulje od osam mjeseci. U Ministarstvu zdravstva tumače da ljeti u bolnicama ne bi trebalo biti dugih godišnjih odmora od četiri i više tjedana. Ako su liste čekanja pod kontrolom, stvar je interne organizacije kako će se regulirati korištenje godišnjih odmora.

Rub izdržljivosti

Dok se u bolnicama godišnji odmori Beroševim naputkom limitiraju na dva do tri tjedna, u ambulantama primarne zdravstvene zaštite, osobito na Jadranu, tijekom ljeta takav godišnji odmor ne mogu ni zamisliti. Već godinama zbog nedostatka liječnika u izoliranim i ruralnim krajevima obiteljski liječnici uopće ne koriste godišnji odmor jer ne mogu naći zamjenu. Slično je i liječnicima koji rade u turističkim krajevima, a ljeti osim svojih pacijenata zbrinjavaju i desetke tisuća turista. Prema riječima Nataše Ban Toskić, predsjednice KoHOM-a, situacija postaje alarmantna jer su liječnici, osobito ljeti, na rubu izdržljivosti.

– Mi smo na rubu izdržljivosti i to traje godinama. Dramatična je situacija na šibenskom području, gdje četiri liječnika zbrinjavaju 9.500 svojih redovnih pacijenata i gotovo 9.000 ljudi koji trajno borave u svojim vikendicama, a onda još i 250.000 turista koji tu borave tijekom sezone. Kritično je i u Primorsko-goranskoj županiji, na Lošinju, Cresu, Susku, jer četiri ili pet otoka ima samo jednog doktora koji osim što se brinu o živima, obavljaju i posao mrtvozornika. Kako će izdržati priljev turista, ne znam, navodi Ban Toskić. U obiteljskoj medicini, dodaje, praksa je da dok jedan liječnik koristi godišnji odmor, njegov kolega radi dvostrukim intenzitetom pa tako unaprijed »odradi« svoj godišnji. Tijekom ljeta nije rijetkost da jedan liječnik pokriva tri, pa i četiri ordinacije, da bi njegov kolega mogao koristiti godišnji odmor.

Kadrovski problemi

Situacija je, kaže, iznimno loša, i zdravstvena bi administracija trebala uložiti puno više napora za rješavanje kadrovskih problema nego dosad. Veći koeficijenti koje su nedavno dobili, tvrdi, neće biti dovoljni za privlačenje novih ljudi u sustav, a svoj bi obol u tome, kaže, trebale dati i lokalne vlasti.

– U ovom trenu pucamo po šavovima, ali dajemo sve od sebe. Kako će to na kraju izgledati, ne znam, ali svi bi, i građani i institucije, trebali biti duboko zabrinuti kvalitetom i sigurnošću usluge koju u sadašnjim uvjetima možemo pružiti, upozorava čelnica KoHOM-a.

Turističke ambulante trebale bi pomoći u pružanju zdravstvene skrbi tijekom sezone, ali ih turisti izbjegavaju u širokom luku, jer je riječ o zdravstvenoj usluzi koja se plaća, a kod bilo kojeg liječnika primarca mogu dobiti uslugu preko zdravstvenog osiguranja. »To je glavni element koji ometa punu funkciju turističkih ambulanti, a opterećuje naše ambulante. Iz kojeg razloga zakonodavac i HZZO uporno izbjegavaju turističke ambulante staviti u javnozdravstvenu mrežu, nama uopće nije jasno, jer sve što se putem EU kartice tamo ostvari, osiguravatelj naplati od stranih osiguravatelja«, objašnjava Ban Toskić.

Što se turističke sezone tiče, i ovog će ljeta u pomoć primarcima uskakati i umirovljeni liječnici. Riječ je, međutim, o parcijalnom rješenju umjesto kojeg bi trebalo osigurati sustavno popunjavanje kadrovskih rupa. Županije bi, kažu u KoHOM-u, trebale uložiti daleko više sredstava, iz prihoda od turističkih pristojbi, da privuku liječnike i turistima na svom području osiguraju adekvatnu zdravstvenu skrb.

KBC Rijeka spreman za visoki sezonski priljev hitnih stanja

U KBC-u Rijeka kažu kako naputak MIZ-a bitno ne odudara od uobičajene organizacije rada u ljetnim mjesecima. U riječkoj bolnici tijekom ljeta bilježe visoki sezonski priljev hitnih stanja, na što su organizacijski spremni, a godišnje odmore detaljno planiraju na godišnjoj razini kako bi se optimalno rasporedili tijekom godine.

– KBC Rijeka će, kao i do sada, planiranom organizacijom rada osiguravati pružanje kontinuirano dostupne zdravstvene usluge, poručuju iz bolničke uprave te navode kako djelatnici KBC-a na radilištima gdje se obavljaju najpotrebnije dijagnostičke pretrage, primjerice CT ili MR, rade od 7 do 21.30 svakim danom, uključujući i vikende. Liste čekanja, ističu, rastu jedino kod ne-hitnih kirurških stanja, primjerice preponske kile ili asimptomatskog žučnog kamenca koje se tijekom pandemijskih godina nisu izvodile zbog angažmana anesteziologa u respiracijskim centrima.