Banke u Hrvatskoj bilježe snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita jer je potražnja snažna. »Love« li građani kreditima cijene jer ih ne mogu dohvatiti plaćom pa su prisiljeni zaduživati se i prijete li nam prezaduženost i bankroti, pitamo direktoricu Hrvatske udruge banaka Tamaru Perko, s kojom razgovaramo o bankarskim i srodnim temama.

– Uvijek govorimo u prosjecima, i ako tako gledamo, onda uistinu nemamo zabrinjavajuću situaciju. To naravno ne znači da neke individualne situacije zaista nisu takve da netko, kako vi kažete, ne može cijene dohvatiti plaćom, iako je kredit onda zapravo najgori način rješavanja problema jer ide »dug na dug«.

No, kažem, generalno gledajući, situacija nije ni približno zabrinjavajuća, dapače. Podatak za ožujak govori o rastu gotovinskih nenamjenskih kredita po stopi od 12,6 posto, ali kada ga prilagodimo za inflaciju, dolazimo do realne stope rasta između 8 i 9 posto, što približno odgovara godišnjoj stopi rasta realne neto plaće u Hrvatskoj. To je prvi indikator da nema opasnosti od pregrijavanja i prezaduženosti, nego jednostavno krediti odgovaraju povećanoj potražnji građana koja ima uporište u rastu realnih plaća i kupovne moći. Ako gledamo ožujak 2024. u odnosu na 2020., prosječna neto plaća u Hrvatskoj rasla je za 38,5 posto, a gotovinski nenamjenski krediti 15,7 posto. Dakle, prema ovom kriteriju, zaduženost kućanstava još se i smanjila. Još jedan indikator da problema nema su i NPL-ovi (udio nenaplativih kredita, op.a.), gdje krajem 2023. imamo rekordno nizak NPL u toj kategoriji na razini od oko 4,2 posto. Primjerice, prije pandemije bio je na 5,8 posto.

Stambeni krediti

Rastu i stambeni krediti, bez obzira na više kamate, no usporavanje se ipak osjeća. Hoće li s time povezano doći do pada cijena nekretnina, tim više što je pala i inopotražnja za njima?

– Sa stambenim kreditima je situacija malo drukčija. Već je dugo njihova godišnja stopa rasta oko 10 posto. Imali smo najblaži prijenos rasta kamatnih stopa ECB-a na stambene kredite: kod nas je oko 25 posto, dok je prosjek EU-a oko 50 posto. Dakle, u usporedbi s ostalim članicama EU-a kod nas su kamate rasle upola sporijim tempom. Tu isto ne vidim nikakve značajne pomake, kako na strani kredita, tako ni na strani kamata i dinamike kredita koja je, kažem, već dulje vrijeme na razini od 10 posto i uglavnom prati rast cijena nekretnina. Znači, imamo vrlo zrelo i stabilno tržište gdje ne očekujemo nikakve veće zaokrete u kraćem razdoblju, ni na gore, ni na dolje. Činjenica je da se inopotražnja za nekretninama smanjila, to će možda prije utjecati na stagnaciju cijena, i to prije na obali, gdje je strana potražnja prisutnija. No, ne bih se upuštala u predviđanja kretanja cijena nekretnina. Što se tiče pada inopotražnje, ona je logična, u kontekstu činjenice da je gospodarski rast u nekim zemljama europodručja bio zadnjih godinu ili dvije ili nikakav ili negativan, dok su kamatne stope na kredite, kojima oni isto dijelom financiraju svoju kupnju, rasle više nego u Hrvatskoj. Ako gledamo domaću ponudu i potražnju, na strani banaka, banke imaju u ovom trenutku dovoljno rezervi i kapitala da podnesu bilo kakav tržišni poremećaj, a ako gledamo na strani dužnika, vrijedi isto kao i s gotovinskim kreditima. Prezaduženosti nema, a i NPL-ovi su na rekordno minimalnih 1,7 posto. Prije pandemije bili su 3,7 posto.

Manje zaposlenih

Misle li banke i kada povećati kamate na štednju? Tim više što one na svoju štednju u HNB-u dobivaju kamatu od 4 posto, a svojim štedišama isplaćuju upola manje.

– Prosječna kamatna stopa na sve vrste oročenih depozita je u trećem mjesecu bila oko 2 posto. Vidimo i postupni rast udjela oročenih depozita u ukupnim. Pitanje visine kamatnih stopa na koncu je uvijek stvar ponude i potražnje. Naše je tržište likvidno, banke su iznimno likvidne, a kad je nečega puno, cijena toga je relativno niska. To objašnjava zašto su kamatne stope na depozite kod nas rasle sporije nego u zemljama koje imaju manje likvidne i slabije kapitalizirane bankarske sustave. Hrvatske banke su cijelo vrijeme bile likvidne, ali uvođenjem eura smo dobili i dodatnu likvidnost, u kontekstu smanjenja obvezne rezerve i dodatnog priljeva depozita radi konverzije. Sve to utječe da banke nemaju potrebe za dizanjem stopa. Država je imala izdanja narodnih obveznica i trezoraca, i tu je primijećen određeni odljev, ali nije bio toliko značajan da bi imao efekt na daljnji rast kamata na oročene depozite. S druge strane, rast kamatnih stopa na depozite s određenim vremenskim odmakom u pravilu uvjetuje rast kamatnih stopa na određene kategorije kredita, pa ga možda i nije uputno zazivati.

Hoće li u bankarstvu strojevi i UI zamijeniti čovjeka? Zaposlenih je sve manje.

– Činjenica je da strojevi rade sve više toga, uvodi se UI, ali isto tako je činjenica da ništa ne može zamijeniti ljude. Digitalizacija u bankarskom sustavu nije novitet. Banke su oduvijek bile predvodnici uvođenja digitalnih usluga. Imamo i natprosječnu obrazovnu strukturu zaposlenika, jer je potražnja klijenata takva, ali i konkurencija od strane fin-techova to od nas traži. Tako da banke jesu, i silom prilika, ali i pod utjecajem razvoja, predvodnice digitalizacije. Lani smo radili analizu prema kojoj su banke u Hrvatskoj drugi najveći ulagači u nematerijalnu imovinu (software), odmah iza IT sektora. Što se tiče odljeva zaposlenika, analiza je pokazala da se u Hrvatskoj broj zaposlenih u bankama smanjio s oko 20.000 zaposlenih u 2022. na oko 18.000 krajem prošle godine. Sličan pad zabilježen je u cijelom europodručju. Dakle, nije to ništa specifično za Hrvatsku. Tehnološki razvoj događa se svugdje. Nema govora o nekim valovima otkaza, već se radi o postupnom i kontroliranom procesu koji se odvija prirodnim putem. Stariji zaposlenici i slabije obrazovani, u tehnološkom smislu, odlaze u mirovinu, a zamjenjuje ih nešto manji broj mlađih i bolje obrazovanih zaposlenika u području tehnologija nove generacije. Istraživanja pokazuju da klijenti ne vole dolaziti u banku, odnosno da žele sve više stvari riješiti putem svojih uređaja, kompjutora, mobitela i drugih s kojih imaju pristup internetskom bankarstvu.

Velika dobit banaka

Dobit banaka u Hrvatskoj lani je bila i dvostruko veća no godinu ranije. Što predviđate za ovu godinu, a što je naravno povezano i s time kako će se kretati stope ECB-a, odnosno hoće li kamate pasti?

– Lanjska dobit na razini sektora bila je 1,34 milijarde eura i, istina, značajno je viša no prethodnih godina. Najveći dio te dobiti generiran je iz poslovanja sa središnjom bankom, kao što je poznato, dok su primjerice neto kamatni prihodi na razini sektora stanovništva u 2023. u odnosu na 2022. negativni. Dakle, u tom dijelu banke su zaradile manje. Očekivanja oko dobiti za ovu godinu naravno ovise o politici ECB-a, hoće li spuštati kamate i kojim intenzitetom. Očekujemo prvo smanjivanje ključnih stopa sada u lipnju. Pretpostavlja se da će to biti korak od 0,25 postotnih bodova. Guverner HNB-a najavio je otprilike tri smanjenja ove godine, što znači da bi se do kraja godine kamatne stope mogle sniziti za 0,75 postotnih bodova. Kao što smo već tumačili, prijenos je spor, te ne treba očekivati da će se primjerice na kredite građanima dogoditi tako brzo, pogotovo kod postojećih kredita koji su većinom odobreni uz fiksne stope, no oni koji bi relativno brzo mogli osjetiti pad kamatnih stopa su poduzeća jer se ona većim dijelom zadužuju uz promjenjivu stopu, i to euribor, koji visoko korelira s kretanjima ključnih stopa ECB-a. Naravno, to će onda biti vjetar u leđa planiranim investicijama, ali i BDP-u.

Naknade rastu zbog velikih ulaganja u digitalne kanale

Ako je sve manje zaposlenih, što znači da vam je u tom dijelu manji trošak, i sve je digitalno, zašto onda naknade rastu?

– I razvoj digitalnih kanala generira jako veliku troškovnu komponentu. Istina je da trošak zaposlenih pada, iako ne značajnim tempom, ali ulaganja u digitalne kanale, ne samo početna, nego i u njihovo održavanje je sve veće, kao i ‘cyber security’ prijetnje, dakle ulaganja u zaštitu, iziskuju velika ulaganja i nose velike troškove.

Gotovine sve manje

S obzirom na digitalizaciju, sve se manje plaća gotovinom?

– Trendovi su takvi da je bezgotovinskih plaćanja sve više, ali određeni dio ljudi voli gotovinu i ide na bankomate. Hrvatska ima jednu od najvećih bankomatskih mreža u Europi, gledano po glavi stanovnika, iako će se u skladu s navedenim trendovima to ipak kontinuirano smanjivati.