Tzv. robovlasnički ugovori, na koje se mladi liječnici žale već desetljećima jer ih je nakon specijalizacije odlazak iz bolnice znao stajati i po 100.000 eura, nakon višegodišnjih obećanja zdravstvene administracije sada, čini se, doista odlaze u povijest. Umjesto vrtoglavo visoke financijske odštete koju su plaćali zdravstvenoj ustanovi, a kretala se u visini iznosa svih bruto plaća zarađenih u vrijeme specijalizacije, liječnici će u slučaju ranijeg prekida ugovora odsad plaćati samo stvarne troškove specijalizacije, koji uključuju administrativne i druge tehničke troškove. Dodatna se naknada štete za neodrađen ugovoreni rad više neće plaćati.

Prekoračeni rokovi

Ova je novost ugrađena u izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je Ministarstvo zdravstva upravo uputilo u e-savjetovanje. Iako su još do jučer optuživali ministra Beroša da je prekoračio sve dogovorene rokove oko rješavanja ugovora o specijalizacijama, u liječničkim su udrugama zadovoljni jer zakonske izmjene, kako kažu, odgovaraju onome što su krajem prošle godine dogovorili s resornim ministrom. Uprave bolnica, međutim, ne dijele to zadovoljstvo budući da im je Beroš iz ruku izbio alat kojim su godinama zadržavali mlade specijaliste.

Novi se model neće primjenjivati samo na buduće specijalizante već i na postojeće. Za sve koji su ugovore sklopili prema postojećem, za njih nepovoljnom modelu, prema novom zakonskom rješenju zdravstvene će ustanove u roku od 90 dana ponuditi na potpis izmijenjeni ugovor u kojem će obveza naknade troškova za cijelo razdoblje specijalističkog usavršavanja biti usklađena s novim modelom. U istom roku bolnice će izmijenjene ugovore morati ponuditi i specijalistima koji još uvijek odrađuju ugovorenu radnu obvezu.

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje se i to da specijalizant, ako namjerava otkazati ugovor o radu u bolnici koja ga je specijalizirala i zaposliti se u drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi u državnom vlasništvu, mora od Ministarstva zdravstva dobiti prethodnu suglasnost. Takav će transfer biti prihvaćen ako na određenom području postoji potreba za nekom specijalizacijom, a uzet će se u obzir i odobreni plan specijalizacija bolnice u kojoj se specijalizant namjerava zaposliti, kao i mreža javne zdravstvene službe. Bolnica koja zaposli takvog liječnika, morat će ustanovi iz koje on odlazi nadoknaditi stvarne troškove specijalizacije. Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi bez prethodne suglasnosti Ministarstva, obvezan je sam nadoknaditi troškove specijalizacije.

Troškovi specijalizacije obuhvatit će troškove mentora, trošak zdravstvenih ustanova gdje se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju i trošak dnevnika rada. U zakonu se izričito navodi da ugovor ne smije sadržavati odredbe kojima se utvrđuju dodatne financijske obveze, a ravnatelj koji se ogluši o ta pravila platit će od 660 do 1.320 eura kazne.

Zakonske promjene

Iznimka od ovakvog modela bit će primarna zdravstvena zaštita, kojoj se zbog kadrovske devastacije posebno izlazi ususret. Ako liječnik specijalist u roku od godine dana od dana otkazivanja ugovora o radu osnuje privatnu praksu u PZZ-u na području koje pokriva zdravstvena ustanova koja je platila specijalizaciju, liječnik neće morati platiti troškove specijalizacije.

Hrvatska liječnička komora (HLK) pozdravila je zakonske promjene kao korak u dobrom smjeru, prema ukidanju »robovlasničkih« ugovora.

– Ukidanje »robovlasničkih« ugovora označit će konačno prestanak penalizacijske politike spram liječnika i nadamo se početak stimulativne politike. Ključno je da sada taj zakon bude donesen u aktualnom sazivu Sabora, prije izbora. Stoga, očekujemo da će izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti ići u Saboru po hitnom postupku i da će tako, na neki način, Vlada nadoknaditi dosadašnje kašnjenje u rješavanju ovog problema, komentira Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a. Podsjeća pritom da su ove izmjene posljedica velikog prosvjeda liječnika prošle godine, ali i odluke Ustavnog suda o protuustavnosti postojećih ugovora.

Zadovoljni su i u HUBOL-u. »Pravnici još uvijek proučavaju detalje, ali izgleda da je prijedlog otprilike onakav kakav smo dogovorili. Posebno nas veseli da postoje penalizacijske mjere za ravnatelje ukoliko se ogluše o obaveze. Ljudi će konačno dobiti pravo izbora radnog mjesta, a penalizacija ostaje u okvirima u kojima treba biti, a to je realni trošak specijalističkog usavršavanja«, kaže predsjednica udruge Ivana Šmit.

Što je s onima koji su se već našli pred naplatom visokih iznosa bolnicama ili su ih možda i uplatili?

– Mislim da će problem biti s ljudima koji su već napravili isplatu, tu se bojim da neće biti nekog pravnog lijeka, osim privatne tužbe prema ustanovama, jer taj dio nije obuhvaćen zakonom, zaključuje čelnica HUBOL-a.

Jurković: Zakon ne valja ništa

Dražen Jurković, šef Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) najavljuje da će na predloženo ugovaranje specijalizacija ravnatelji imati jako puno primjedbi.

– Što se mene tiče, ovaj zakon ne valja ništa, rezolutan je Jurković.

Ne samo da izmjene zakona bolnicama ne daju osiguranje da će zadržati liječnike koji im trebaju nego se – kaže Jurković – ministru daje šestomjesečni rok da donese odluku o visini naknade za edukaciju. Kolika će ona biti, što će se događati u tih šest mjeseci, a zakon stupa na snagu u roku osam dana?, pita se šef UPUZ-a. Smeta ga i to što zakon ne propisuje nacionalno raspisivanje i centralno financiranje specijalizacija.

– Ako mu vi dajete plaću, a on ode, tko će vam vratiti uložene troškove? Zašto bi ustanova ubuduće imala motiv nekog specijalizirati?, pita se Jurković. Posebno ga, dodaje, čudi odredba da liječnik u PZZ-u kojeg je specijalizirao dom zdravlja može otvoriti privatnu ambulantu, a za specijalizaciju ne mora vratiti ni novčića.