GRADNJA MOSTOVA

Znate li što je to MIKTA? Donosimo priču o novoj međunarodnoj grupaciji koja povezuje pet država i četiri kontinenta

Ina Stašević

SKUP U ZAGREBU 2024. - Rosario Asela Molinero, Suwartini Wirta, Hong Sungwook, Ertan Yilmaz, Richard Rodgers, Giorgio Lingua i Ina Stašević / Foto ARHIVA/MIKTA/IS

SKUP U ZAGREBU 2024. - Rosario Asela Molinero, Suwartini Wirta, Hong Sungwook, Ertan Yilmaz, Richard Rodgers, Giorgio Lingua i Ina Stašević / Foto ARHIVA/MIKTA/IS

U rezidenciji južnokorejskog veleposlanika sredinom lipnja okupili su se veleposlanici kao prijatelji i partneri te drugi relevantni akteri kako bi potaknuli uzajamno razumijevanje, podsjetili se na zajedničke prioritete i strategije za suočavanje s globalnim izazovima



Pet zemalja – Meksiko, Indonezija, Južna Koreja (službeno Republika Koreja), Turska i Australija – njeguje suradnju u okviru MIKTA-e (što odgovara početnim slovima njihovih zemalja), relativno nove međunarodne grupacije. Skupina je nastala 2013. godine na prijedlog ministarstva vanjskih poslova Južne Koreje kako bi te zemlje surađivale u globalnim pitanjima od zajedničkog interesa i povećale svoj diplomatski utjecaj.


Različite regije s jedinstvenim povijesnim identitetom i kulturnim bogatstvom, ali sa zajedničkim interesima, zbližile su se, unaprijedile međusobno razumijevanje te proširile gospodarske i društvene veze. Njihovo partnerstvo temeljeno na razumijevanju nadvladava svaku njihovu različitost.


Suwartini Wirta / Foto INA STAšEVIć


INDONEZIJA

 




 


NJ. EKSC. SUWARTINI WIRTA, Veleposlanica Republike Indonezije


Predanost poštovanju međunarodnog prava


– Današnji svijet suočava se s iznimnim izazovima koji zahtijevaju brze i učinkovite odgovore. Istovremeno se odvijaju višedimenzionalne krize. Kao što je svijet i dalje osjetljiv na buduće pandemije, geopolitička rivalstva nastavljaju se intenzivirati. Pritom intenzivno rješavanje problema klimatskih promjena, kao i niza drugih izazova, postaje još teže kada se podjele među zemljama produbljuju. Utjecaj kriza na sigurnost proizvodnje i distribucije hrane i energije, kao i globalna financijska kretanja, uistinu osjeća cijeli svijet, a najviše siromašne zemlje i zemlje u razvoju. Osim toga, ozbiljna je zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze i patnje palestinskog civilnog stanovništva. Ostala važna pitanja uključuju provedbu ciljeva održivog razvoja, digitalnu transformaciju, osnaživanje položaja i statusa žena, financiranje razvoja, kibernetičku sigurnost…


– MIKTA zemlje dijele mišljenje da je nužno da sve nacije ponovno potvrde svoju predanost poštovanju međunarodnog prava, jačanju multilateralnog sustava, s Ujedinjenim narodima kao mjerodavnom mirovnom organizacijom u svojoj osnovi, braneći načela sadržana u Povelji Ujedinjenih naroda. MIKTA, između ostalog, ostaje privržena demokraciji, međunarodnom pravu, multilateralizmu i međunarodnoj suradnju, kao i težnji pragmatičnim i kreativnim rješenjima za regionalne i globalne izazove.

Nova snaga


MIKTA zemlje imaju populaciju od 553 milijuna ljudi, BDP od 6,1 milijardi dolara. Imaju snažna domaća tržišta, umjerenu inflaciju i stanovništvo s rastućom kupovnom moći. Premda zemljovidno udaljeni, Meksiko u Latinskoj Americi, Turska na Bliskom istoku, Indonezija u jugoistočnoj Aziji, Južna Koreja u sjevernoj Aziji i Australija na Pacifiku, ipak imaju mnogo toga zajedničkog.


SKUP U SYDNEYU 2016. – Carlos de Icaza, Retno Marsudi, Julie Bishop, Yun Byung-se i Ahmet Yildiz / Foto ARHIVA/MIKTA/IS


MIKTA zemlje tijekom relativno kratke povijesti postale su snažno prisutne na međunarodnoj sceni zbog svojih gospodarskih, vojnih i diplomatskih sposobnosti. Od svog osnutka MIKTA se usredotočuje na širok raspon pitanja, uključujući trgovinu, ulaganja, energiju, klimatske promjene, sigurnost i međunarodni razvoj. Skupina održava godišnje sastanke ministara vanjskih poslova o različitim temama promičući multilateralizam, vladavinu prava, mirno rješavanje sukoba u međunarodnim odnosima, suradnju i razmjenu najboljih ideja. Zajedno aktivno sudjeluju na velikim međunarodnim forumima.


Hong Sungwook / Foto INA STAšEVIć


KOREJA

 


 


NJ. EKSC. HONG SUNGWOOK, Veleposlanik Republike Koreje


Zemlje MIKTA-e dižu glasove za međunarodni mir


– Pet zemalja MIKTA-e dolazi iz različitih kultura i regija, no dijelimo temeljne vrijednosti i sličnosti. Mi smo demokracije koje imaju koristi od otvorenih gospodarstava sa snažnim stopama rasta i znatnom razinom ekonomske moći, strateški smještene i snažno povezane s našim okolnim regijama u svim aspektima. Kao međuregionalna savjetodavna platforma između pet država srednje moći, MIKTA igra ulogu mosta između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u promicanju rješenja za razne međunarodne izazove i jačanju multilateralizma. Na primjer, zemlje MIKTA-e pokrenule su »Mrežu za razvojnu suradnju« i nastavile komunicirati i surađivati ​​među organizacijama za razvojnu suradnju posljednjih godina kako bi postigle određene rezultate.


– Konkretno, kako se ukrajinski rat i sukobi Izraela i Hamasa produžuju te postaje sve teže postići konsenzus zbog razlika u mišljenjima i sukoba među stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a, zemlje MIKTA-e dižu glasove da bismo trebali pridonijeti međunarodnom miru i stabilnosti jačanjem multilateralizma. S tim u vezi, Indonezija kao prošlogodišnja zemlja koordinatorica MIKTA-e i Meksiko kao ovogodišnja zemlja koordinatorica postavili su »jačanje multilateralizma« kao jednu od tri ključne agende i nastavljaju provoditi relevantne aktivnosti. Na primjer, donosili smo zajedničke stavove oko niza važnih pitanja iz domene Vijeća za ljudska prava (HRC) i Međunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA).

Nakon uspješnog predsjedanja pod vodstvom Indonezije 2023., Meksiko će treći put preuzeti koordinaciju MIKTA-e. Meksiko će predsjedanjem nastojati ojačati koordinaciju i suradnju te povećati vidljivost među trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. U sve polarizanijem svijetu nastavit će graditi mostove, s ciljem promicanja humanističke vizije multilateralizma, fokusiranog na ljude, međunarodnu solidarnost i suradnju, kako bi se pridonijelo boljitku čovječanstvu. Predsjedanje Meksika usredotočit će se na promicanje relevantnog sudjelovanja žena u donošenju odluka, što je, između ostalog, posve sukladno i s novoizabranom meksičkom predsjedicom Claudiom Sheinbaum.


Meksiko će biti domaćin dvaju sastanaka ministara vanjskih poslova: jednog na marginama sastanka Opće skupštine UN-a (New York, rujan 2024.) i drugog na marginama sastanka ministara vanjskih poslova G20 (Južna Afrika, 2025.). Na temelju MIKTA-inih smjernica, ti će sastanci poslužiti za razmjenu mišljenja o globalnim i regionalnim pitanjima. Meksiko je uvjeren da će rujanski Summit budućnosti 2024. biti ključan trenutak za MIKTA-u da ponovo potvrdi svoju predanost zajedničkom i konstruktivnom radu te jačanju položaja i odgovornosti UN-a.


Marin Bosotina / Foto INA STAšEVIć


MEKSIKO

 


 


NJ. EKSC. MARIN BOSOTINA, Počasni konzul Sjedinjenih Meksičkih Država


U nas živi stotinjak Meksikanaca, a u Meksiku 30-ak Hrvata


– Diplomatski odnosi Hrvatske i Meksika službeno su uspostavljeni 6. prosinca 1992. Hrvatska je akreditirana u Meksiku iz svog veleposlanstva u Washingtonu, D.C. i ima počasni konzulat u Mexico Cityju. Meksiko je akreditiran u Hrvatskoj iz svog veleposlanstva u Budimpešti, a ima počasni konzulat u Zagrebu. Obje zemlje nastoje produbiti svoje političke i gospodarske veze. Od 2010. uspostavile su mehanizam bilateralnih konzultacija, koji održava periodične sastanke. U veljači su u Mexico Cityju visoki časnici obiju zemalja održali IV. mehanizam političkih konzultacija, gdje je potpisan Memorandum o razumijevanju o diplomatskoj akademskoj suradnji. Obje strane izrazile su stvarni interes za jačanje svojih odnosa otvaranjem veleposlanstava u svojim glavnim gradovima. U obje zemlje postoje i parlamentarne skupine prijateljstva. Odnos je srdačan i ima potencijala za rast i razvoj boljih gospodarskih veza.


– Cemex, meksička cementna korporacija, drži cementaru u Splitu. U 2023. godini Meksiko je u Hrvatsku izvezao robe u vrijednosti od 29.200 milijuna dolara, a uvezao od 59.890 milijuna dolara, uz deficit za Meksiko od 30.600 milijuna dolara. Proizvodi iz Hrvatske su raznoliki, a uključuju prirodnu i prerađenu kožu, elektromaterijal, kotlove, strojeve, aparate i mehaničke uređaje; magnete, traktore, bicikle i ostala vozila; njihove dijelove i pribor, obrađeno ili sirovo drvo, tekstil i ostale proizvode. Proizvodi koje Meksiko izvozi u Hrvatsku su autodijelovi i automobili, traktori, bicikli i ostala vozila; kemijski proizvodi, memorijske jedinice, elektronički uređaji, tekstil, cigarete i tekila.


– U tijeku je potpisivanje bilateralnog sporazuma o obrazovnoj i kulturnoj suradnji. Hrvatska pokazuje interes za pokretanje pregovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nadalje, sve je veći broj meksičkih radnika u hrvatskom turističkom sektoru. Trenutno u Hrvatskoj živi oko 100 Meksikanaca, a tridesetak Hrvata živi u Meksiku.

Okupljanje u Zagrebu


U rezidenciji južnokorejskog veleposlanika sredinom lipnja okupili su se veleposlanici kao prijatelji i partneri te drugi relevantni akteri kako bi potaknuli uzajamno razumijevanje, podsjetili se na zajedničke prioritete i strategije za suočavanje s globalnim izazovima obilježenim sukobima i geopolitičkim tenzijama koje ometaju put prema održivoj budućnosti, uz promociju tradicionalne gastronomije.


Tom prigodom poseban jelovnik predstavljen na kulinarskom događaju zemalja članica MIKTA-e pokazao se, između ostalog, najboljim načinom za stvaranje interakcije i suradnje pozvanih. Na tom događaju Indonezija je predstavila prženu rižu s piletinom u umaku od kikirikija te slastice od duriana i manga na crnoj ljepljivoj riži, Meksiko svoje tacose nadjevene škampima, crvenim kupusom, avokadom i sirom, tekilu i južno voće. Turska je predstavila dolme, neodoljive kofte, baklave, Južna Koreja dobro prepoznatljivo korejsko jelo kimchi, pileću juhu od ginsenga…, Australija svoje mesne pite s goveđim curryjem, porcije vruće ribe barramundi…


Richard Rodgers / Foto INA STAšEVIć


AUSTRALIJA

 


 


NJ. EKSC. RICHARD RODGERS, Veleposlanik Australije


Međunarodna protuteroristička suradnja


– Prošlo je više od 20 godina od terorističkih napada 11. rujna na SAD, a terorizam je i dalje globalna prijetnja. To naglašava potrebu da Australija blisko surađuje s međunarodnim partnerima u našoj regiji i šire u borbi protiv terorizma. Terorističke mreže postaju sve globalnije i međusobno povezane. U eri interneta transnacionalna narav stvarne i virtualne prijetnje naglašava stalnu važnost međunarodne suradnje u svim aspektima odgovora. Australija se protivi terorizmu i nasilnom ekstremizmu u svim njegovim oblicima. Nasilnom ekstremizmu nema mjesta u Australiji, našoj regiji ili svijetu. Australski pristup međunarodnoj protuterorističkoj suradnji usredotočen je na provedbu zakona, obavještajne poslove, sigurnost granica i prometa, diplomaciju, obranu, otkrivanje financiranja terorizma, izgradnju protuterorističkih kapaciteta u regiji i suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu. Temelji se na partnerstvu svih razina vlasti, zajednica i privatnog sektora.


– Australija štiti svoje interese suprotstavljanjem nasilnom ekstremizmu u svim njegovim oblicima sprečavanjem radikalizacije pojedinaca prije nego što se napad dogodi te rehabilitacijom i reintegracijom nasilnih ekstremističkih prijestupnika. Nadalje, prioritet nam je opremanje naših agencija za provođenje zakona, sigurnosno-obavještajnih i drugih operativnih agencija resursima i ovlastima za borbu protiv terorističkih prijetnji, osiguravajući pritom da su naši protuteroristički aranžmani otporni, suradnički, dosljedni i proporcionalni na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Australija je predana jačanju međunarodnih partnerstava prepoznajući da imamo najveći utjecaj kada radimo s partnerima u koordiniranom regionalnom i globalnom djelovanju protiv terorizma.

Tijekom događaja u fokusu su bila politička, ekonomska, sigirnosna situacija i međunarodna suradnja, veleposlanici su izrazili duboku zabrinutost zbog sve izazovnijeg globalnog strateškog okruženja, sve većih podjela u svijetu i raznih izazova, uključujući klimatske promjene, visoke cijene energije, ekstremno siromaštvo, ožiljke od pandemije, rat u Ukrajini i u Gazi, kao i druge višedimenzionalne krize koje ugrožavaju globalnu stabilnost, rast i prosperitet. Svi su naglasili da svijet mora prevladati razlike kako bi se učinkovito riješili ključni problemi i poradilo na opastanku svijeta u sadašnjim nesigurnim i izazovnim vremenima, kriza, sukoba i ratova.