REUTERS
Amazonija, Kongo i jugoistok Azije dom su najvećih svjetskih prašuma, s ključnim, iznimno bioraznolikim ekosustavima koji apsorbiraju ugljični dioksid.
povezane vijesti
Zemlje s prašumama u srijedu su na skupu u Brazilu formirale pakt koji će od razvijenih zemalja zajedno tražiti sredstva za pomoć siromašnijim državama u borbi protiv klimatskih promjena i u očuvanju bioraznolikosti.
Zajedničku izjavu, naziva „Ujedinjeni za naše šume“, potpisale su Bolivija, Brazil, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Ekvador, Gvajana, Indonezija, Peru, Republika Kongo, Sveti Vincent i Grenadini, Surinam i Venezuela.
Amazonija, Kongo i jugoistok Azije dom su najvećih svjetskih prašuma, s ključnim, iznimno bioraznolikim ekosustavima koji apsorbiraju ugljični dioksid.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva je ovotjedni skup o Amazoniji prozvao pokušajem formiranja ujedinjene fronte prašumskih zemalja na međunarodnim pregovorima, poput onih na klimatskom skupu COP28 koji će se kasnije ove godine održati u Dubaiju.
„Idemo na COP28 s ciljem da bogatima poručimo da ako žele sačuvati postojeće prašume moraju dati više sredstava ne samo za pokrov, nego i za ljude koji žive pod njim“, rekao je Lula u srijedu.
Zajedničkom izjavom države su pozvale na uspostavljanje mehanizma financiranja kako bi svijet platio za ključne doprinose šuma.
Izrazili su i nezadovoljstvo što bogate zemlje ne ispunjavanju svoje obećanje o 100 milijardi dolara godišnje, dogovorenih na COP-u, za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena. Pozvale su razvijene zemlje i da daju 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje bioraznolikosti.
Osudile su i upotrebu ekoloških mjera za koje tvrde da su krinka za trgovinske restrikcije, aludirajući na Europsku uniju koja je donijela zakon o zabrani uvoza proizvoda povezanih s deforestacijom.
Pakt u srijedu postignut je dan poslije jučerašnjeg dogovora osam amazonskih država, kojeg ekolozi kritiziraju tvrdeći da nije učinio dovoljno kako bi se osigurao prekid deforestacije do 2030. godine.
