Problem ruske okupacije Krima mogao bi početi blijediti, pogotovo u svjetlu nove krize na Bliskom istoku, i protiv toga se trebamo boriti, upozorila je u utorak u Pragu predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova, otvarajući drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme.

“Međunarodna krimska platforma ima puno ciljeva, ali jedan je trenutno najvažniji”, rekla je, “boriti se protiv zaborava”, da Ukrajina i okupacija ukrajinskog teritorija uključivo Krima “ne počnu blijediti”, pogotovo u kontekstu drugih kriza, spominjući Tajvan, zapadni Balkan i napad Hamasa na Izrael, a uoči desete obljetnice ruske aneksije tog poluotoka 2024.

Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme održan je prošle godine u listopadu u Zagrebu, a Pekarova Adamova je zahvalila predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću na njegovoj suorganizaciji, zajedno s predsjednikom ukrajinske Vrhovne rade Ruslanom Stefančukom.

Jandroković je u svom govoru u Pragu također istaknuo da postoji neka vrsta “umora od potpore” Ukrajini, posebno nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada, što bi populisti i ekstremisti mogli iskoristiti, a i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu svakako ide na ruku.

Upućujući jasnu poruku da se “ne smije izgubiti zamah”, rekao je da se “u nekim europskim državama primjećuje svojevrsni zamor u potpori Ukrajini”, a dio uzroka je i strah građana od različitih geopolitičkih i sigurnosnih implikacija događanja na Bliskom Istoku i bojazan od posljedica novog porasta nezakonitih migracija”.

Naglasio je da takve situacije nerijetko eksploatiraju različiti populistički i ekstremistički akteri, često i pod snažnim utjecajem ruskog narativa.

“Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je prostor različitim regionalnim ratnim i drugim destabilizirajućim djelovanjima. Nedavni primjer je i okrutni teroristički napad Hamasa na Izrael, koji zaslužuje najoštriju osudu”, naglasio je.

To i druge nestabilnosti “mogu uzrokovati smanjenje globalne pozornosti s ratnih zbivanja u Ukrajini, te na taj način ići u prilog Rusiji, što je nužno izbjeći”, kazao je Jandroković.

Krimska platforma je međunarodni format utemeljen 2021. na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodmira Zelenskija s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava.

Samitu u Pragu, kojemu su suorganizatori češki i ukrajinski parlament, obratio se video vezom i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

U govoru je poručio da ruska Crnomorska flota bježi iz Sevastopolja.

“Crnomorska flota više ne može operirati u zapadnom dijelu Crnog mora i postupno se povlači s Krima. Ovo je povijesno postignuće”, rekao je.

“The Russian military fleet is fleeing from #Crimea,” Ukrainian President Volodymyr #Zelensky said during a speech at the Crimean Platform parliamentary summit. pic.twitter.com/QZFpwIQFyj

— KyivPost (@KyivPost) October 24, 2023

Zelenskij i Stefančuk pozvali su na više oružja i streljiva za Ukrajinu, ukazali ponovno na problem ukrajinske djece odvedene u Rusiju i Bjelorusiju, kao i pozvali na jačanje sankcija protiv Moskve.

Na skupu se moglo čuti i da odgovor međunarodne zajednice na okupaciju Krima nije bio odgovarajući.

Stefančuk, koji je prošle godine u Zagrebu izrazio želju da se ovogodišnji parlamentarni skup održi na Krimu, kazao je da “svjetski odgovor na okupaciju Krima nije bio takav da bi odvratio daljnju agresiju Vladimira Putina koja se zatim 2022. digla na novu razinu”.

Ukrajinski predsjednik ukazao je i na problem izvoza ukrajinskog žita, gdje Rusija destabilizira globalnu opskrbu hranom.

“Ukrajinsko žito je temelj opskrbe hranom širom svijeta”, naglasio je Zelenskij, koji je pozvao i na borbu protiv ruske propagande.

Naglasio je da “neće biti lako obnoviti mir, posebno sada kada je buknuo rat na Bliskom istoku”.

Stefančuk je naglasio da je “ruska okupacija počela okupacijom Krima, a trebala bi završiti oslobađanjem svih teritorija uključujući Krim. Sada odlučujemo kako će svijet izgledati za sto godina. Hoće li biti demokratski ili svijet agresije”.

Na skupu u Pragu sudjeluje pedesetak predsjednika ili predstavnika parlamenata iz zemalja sa svih kontinenata, kao i međunarodnih organizacija.