Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak je izjavio da je Ukrajina spremna brzo raditi na postizanju snažnog sporazuma o ulaganjima i sigurnosti sa SAD-oma, ocijenivši da sastanak s američkim izaslanikom Keithom Kelloggom “vraća nadu” u uspjeh.

“General Kellogg, sastanak koji vraća nadu. Potrebni su nam snažni sporazumi koji će stvarno funkcionirati. Dao sam upute da radimo brzo i na vrlo, vrlo ravnopravan način. Detalji sporazuma su važni. Što su detalji bolje razrađeni, to je bolji rezultat”, kazao je Zelenskij u svom noćnom video obraćanju.

Sastanak s Kelloggom održan je dan nakon što su Zelenskij i američki predsjednik Donald Trump razmijenili oštre riječi, i u vrijeme kad su započeli američko-ruski pregovori o okončanju trogodišnjeg rata u Ukrajini. Ukrajina nije pozvana na pregovore.

Nakon sastanka s Kelloggom, Zelenskij je na platformi društvenih medija X poručio da Ukrajina mora “osigurati da mir bude čvrst i trajan – tako da se Rusija nikada ne može vratiti s ratom”. “Ukrajina je spremna za snažan, učinkovit investicijski i sigurnosni sporazum s predsjednikom SAD-a. Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman raditi 24/7”, naveo je.

Razgovori s Kelloggom uslijedili su nakon ukrajinskog odbijanja prvobitnog američkog prijedloga oko izvoza ukrajinskih rijetkih metala. U svojim komentarima na X, Zelenskij je također rekao da je njegov razgovor s Kelloggom bio usredotočen na situaciju na bojnom polju, sigurnosna jamstva koja Ukrajina traži i povratak ratnih zarobljenika.

“Važno je za nas – i za cijeli slobodni svijet – da se osjeti američka snaga”, napisao je.

Macron: ‘Hoće li rat stati na Ukrajini? Nadajmo se’

Francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju da je Europu dovela na ponor novog svjetskog rata, tijekom gostovanja uživo na društvenim mrežama.

“Rusi su globalizirali rat u Ukrajini”, rekao je Macron odgovarajući na pitanje bi li invazija Moskve na Ukrajinu mogla dovesti do Trećeg svjetskog rata i istaknuo kako Rusija koristi iranske bespilotne letjelice za napade na mete u Ukrajini i da je rasporedila sjevernokorejske trupe na prve linije bojišnice.

“Postoji sukob u Ukrajini, u kojem su Rusi, zapravo, učinili stvari globalnima”, rekao je Macron. “Hoće li rat stati na Ukrajini? Nadajmo se’

Francuski predsjednik potvrdio je svoje planove za putovanje u Washington sljedeći tjedan, gdje će pokušati uvjeriti Trumpa da bi popuštanje Putinovim zahtjevima učinilo da izgleda slab u očima Kine i Irana.

Johnson: ‘Nemam apetita za financiranje Ukrajine’

Čelnik Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson izjavio je u četvrtak da “nema apetita” za još jedan zakon o financiranju Ukrajine, samo dan nakon što je predsjednik Donald Trump nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom” i upozorio ga da mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom, u protivnom riskira gubitak svoje zemlje.

“Nema apetita za to”, izjavio je Johnson za Newsmaxu tijekom jedne konferencije konzervativaca kada je upitan – na zvižduke desničarske publike – predviđa li još jedan zakon o financiranju Ukrajine, ako do završetka rata prođe još nekoliko mjeseci.

“Moramo (rat) privesti kraju. I mogu vam reći da naši europski saveznici također razumiju nužnost. Predugo se to (vuče)”, rekao je Johnson.

Izjave republikanskog čelnika u donjem domu Kongresa uslijedile su u vrijeme sve veće neizvjesnosti oko budućnosti američke potpore Kijevu, nakon rata riječima između Trumpa i Zelenskog. Trump je izmjenio američku politiku u vezi rata u Ukrajini, okončao kampanju izolacije Rusije uputivši telefonski poziv Putinu, kao i uspostavom razgovora između visokih američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji koji nisu uključivali Zelenskog. Trump je u utorak ustvrdio da je Ukrajina kriva za rusku invaziju 2022. Zelenski je ustvrdio da Trump ponavlja ruske dezinformacije.

Johnsonove izjave odražavaju promjenjeno raspoloženje u američkom Kongresu, koji je odobrio 175 milijardi dolara pomoći Ukrajini od početka rukse invazije punog opsega, u vrijeme kada su demokrati imali većinu u Senatu i držali Bijelu kuću. Trumpovi republikanci sada kontroliraju Zastupnički dom, Senat i Bijelu kuću.

Prošlog travnja Johnson je razljutio mnoge svoje kolege republikance u Zastupničkom domu, dopustivši glasovanje o zakonu koji je uključivao 61 milijardu dolara za Ukrajinu, što je usvojeno uz veću podršku demokrata nego republikanaca. Napominjući da su i Rusija i Ukrajina pretrpjele teške gubitke, Johnson je u četvrtak kazao: “Moramo okončati sukob. Predsjednik Trump je potpuno u pravu. Vrijeme je da se završi, a on (Trump) je gruba sila, mislim, koja to može učiniti”.

Johnson je kazao da je Trumpu potreban prostor za posredovanje u okončanju rata u Ukrajini te da je “pritužba” Zelenskog da Ukrajina nije pozvana na sastanak u Saudijskoj Arabiji “deplasirana”.

“Mislim, ono što Trump pokušava učiniti je… postaviti uvjete za te stvarne pregovore, pregovore da se održe i mi mu moramo dopustiti da radi ono što radi”, smatra Johnson.

Kina podržala Trumpova nastojanja

Kina je u četvrtak na sastanku skupine G20 u Južnoafričkoj Republici podržala nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da postigne dogovor s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini.

Manje od mjesec dana nakon što je postao predsjednik, Trump je promjenio američku politiku prema tom ratu, prekinuvši kampanju izolacije Moskve telefonskim pozivom upućenim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i razgovorima između visokih američkih i ruskih dužnosnika, ali bez Ukrajine. Trump je zatim u srijedu osudio Zelenskog kao “diktatora”, što je izazvalo izjave potpore ukrajinskom predsjedniku od strane članica G20 kao što su Australija, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

“Kina podržava sve napore koji vode miru (u Ukrajini), uključujući nedavni konsenzus postignut između SAD-a i Rusije. Kina je voljna nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u političkom rješavanju krize”, rekao je Wang Yi drugim ministrima vanjskih poslova G20 okupljenima u Johannesburgu, prema priopćenju njegova ministarstva.

Wang nije ponovio stav koji je iznio na Muenchenskoj sigurnosnoj konferenciji prošlog petka da bi svi dionici rusko-ukrajinskog sukoba trebali sudjelovati u svim mirovnim pregovorima.

Peking želi osigurati svoju uključenost u bilo koji dogovor koji Trump želi sklopiti s Kremljom, kako bi spriječio trenutno diplomatski izoliranu Rusiju da isklizne ispod njegova utjecaja i zato što mu veze s Rusijom omogućuju “pristup” k europskim dužnosnicima, koji su zabrinuti da bi mogli ostati isključeni iz bilo kakvih pregovora, kažu analitičari.

“Otišavši ravno k Putinu, predsjednik Trump je izbrisao ono za što se Peking nadao da bi moglo biti ključni dio njegove početne poluge. Umjesto toga, Kina bi sada mogla usmjeriti pozornost na raspravu o kineskoj ulozi u eventualnoj obnovi i održavanju mira – nešto što bi Pekingu dalo znatno veći interes za europsku sigurnosnu arhitekturu”, smatra Ruby Osman, stručnjakinja za Kinu na Institutu za globalne promjene Tonyja Blaira.