ZASTRAŠI PA VLADAJ

Skandalozni dokument: Njemačke vlasti naručile izradu katastrofičnog korona scenarija kako bi izazvali šok i prisilili građane na poslušnost

P. N.

Reuters

Reuters

U papiru piše i „kako treba u društvu postići šok-djelovanje" da bi ono bilo spremno da izbjegne najgori scenarij. To treba postići time što bi u glave ljudi trebalo usaditi ovakve slike: „Mnoge teško oboljele su njihove porodice dovele u bolnicu, ali oni nisu mogli biti primljeni i umirali su kod kuće u mukama, boreći se za zrak."



Njemački dnevni list Die Welt je u prošlom nedjeljnom izdanju objavio da je došao do 200 stranica elektronske prepiske između vrha Ministarstva unutarnjih poslova i određenih znanstvenika. Ta prepiska pokazuje da je Ministarstvo od njih tražilo da smisle razne fraze koje oslikavaju mogući razvoj epidemije korone u najcrnjim bojama.


Znanstvenicima se, kako prenosi Welt, 19. ožujka prošle godine obratio Markus Kerber, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova koje predvodi bavarski političar Horst Seehofer. Kerber je pisao Lotharu Wieleru, šefu vladinog Instituta „Robert Koch”, potom Leibniz Institutu za ekonomska istraživanja, Institutu za njemačku privredu, te Zakladi za znanost i politiku kao i nekim sveučilištima, prenosi Deutsche Welle.


Kerber je od njih zatražio „da izrade model na čijoj osnovi bi se mogle planirati mjere preventivne i represivne prirode.“


Prognoziranje broja mrtvih




Znanstvenici su se, kako javlja Welt, odmah bacili na posao i za četiri dana skrojili papir s formulacijama zgodnim da izazovu paniku. Radilo se o formulacijama koje su onda razrađivane zajedno s Ministarstvom. A onda je ono na kraju, uz pomoć tog scenarija, skrojilo svoj dokument koji je proglasilo tajnim.


U dokumentu se između ostalog govori o „najgorem mogućem scenariju”. Jedan primjer izgleda ovako: „Kada bi uskoro bilo inficirano 70 posto stanovništva, više od 80 posto pacijenata za intenzivnu njegu bi moralo biti odbijeno, a broj mrtvih u Njemačkoj bi prešao milijun.”


U papiru piše i „kako treba u društvu postići šok-djelovanje” da bi ono bilo spremno da izbjegne najgori scenarij. To treba postići time što bi u glave ljudi trebalo usaditi ovakve slike: „Mnoge teško oboljele su njihove porodice dovele u bolnicu, ali oni nisu mogli biti primljeni i umirali su kod kuće u mukama, boreći se za zrak.”


Welt piše da se iz dokumentacije vidi da znanstvenici nisu bili jedinstveni kada se radi o koroni, točnije o brojkama koje treba prezentirati građanima. Tako je Institut „Robert Kcoh” imao model prema kojem će od virusa u Njemačkoj umrijeti 0,56 posto inficiranih. Ali je na primer znanstvenik Leibniz Instituta je navodio brojku od 1,2 posto.


List se obratio nadležnom državnom tajniku Kerberu koji je rekao da je Vlada time htjela „spriječiti najstrašniji scenarij”. Do informacija je Welt došao tako što prepisku sudski iznudio „tim pravnika” koji ju je onda ustupio novinarima.


„Medvjeđa usluga”


Zanimljivo je da je dokument prošlog proljeća relativno lako „procurio” tako da je javnost mogla vidjeti da Vlada ima osnovu za uvođenje lockdowna. Njemački magazin Der Spiegel je primerice tada bio objavio tekst o „tajnom papiru do kojeg je došao”.


Pitanje koje se nameće glasi: što je od saznanja o koroni i pandemiji plod ozbiljnog znanstvenog rada, a što ovakvih dogovora?


To pitanje sada postavlja i opozicija u njemačkom parlamentu Bundestagu. Zastupnik Liberala Konstantin Kuhle traži od Odbora Bundestaga za unutarnje poslove da ispita stvar.


Dobro je kad političari dobijaju savjet znanstvenika, ali te uloge ne smiju biti zamijenjene, rekao je Kuhle za Welt: „Znanost isporučuje saznanja, a politika odlučuje. Kad nastane utisak da politika naručuje rezultate znanstvenih istraživanja, s ciljem da opravda vlastite postupke, onda to šteti ugledu nezavisne znanosti i borbi protiv pandemije utemeljenoj na činjenicama”, rekao je ovaj političar.


Šef zastupničkog kluba Ljevice Dietmar Bartsch rekao je da je ovo „medvjeđa usluga” borbi protiv pandemije. „Kada znanost izgubi nezavisnost, onda nastradava povjerenje. A povjerenje i vjerodostojnost su ključevi za ovu krizu i jačanje prihvatljivosti mjera”.