"Novi svjetski poredak"

Zapad godinama priča o izolaciji Putina, ali veliki samit pokazuje da ruski vođa baš i nije usamljen

Portal Novilist.hr

Reuters

Reuters

Rusija želi prikazati BRICS kao novu globalnu zajednicu koja vodi prema "pravednijem međunarodnom poretku"



Veliki trodnevni samit BRICS-a u Kazanu koji je započeo jučer uz domaćinstvo ruskog predsjednika pokazuje da međunarodna izolacija Vladimira Putina, koju je Zapad poduzeo nakon ruske agresije na Ukrajinu, baš i nije uspjela.


Prvo je to veliko međunarodno okupljanje kojem je Putin domaćin od početka rata, dok je na lanjskom u Johannesburgu sudjelovao preko videolinka zbog tjeralice Međunarodnog kaznenog suda zbog ratnih zločina u Ukrajini.


Sastanku su se odazvali čelnici desetak velikih svjetskih gospodarstava – od kineskog predsjednika Xija Jingpinga, preko Narendra Modija iz Indije, Masouda Pezeshkiana iz Irana i Cyrila Ramaphosa iz Južne Afrike. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otkazao je dolazak zbog ozljede, a očekuje se i pridruživanje nekih čelnika zemalja izvan BRICS-ovog kluba, primjerice turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, kao i palestinskog čelnika Mahmouda Abbasa.


Reuters


Znakovit tajming




CNN u svojoj analizi piše kako samit ukazuje na rastuću konvergenciju nacija koje se nadaju da će vidjeti promjenu u globalnoj ravnoteži moći, izravno se suprotstavljajući Zapadu predvođenim SAD-om. Očekuje se da će Putin i njegov bliski saveznik Xi idućih dana projicirati poruku da je upravo Zapad taj koji je izoliran u svijetu, dok je globalna većina zemalja na drugoj strani.


Putin je već istaknuo rastući gospodarski i politički utjecaj zemalja BRICS-a kao nepobitnu činjenicu i najavio kako bi one mogle postati “značajan element novog svjetskog poretka”. Negirao je, međutim, da se radi o antizapadnom savezu, ali je i najavio kako BRICS-u želi pristupiti još najmanje tridesetak drugih zemalja.


U analizi se navodi i kako je tajming sastanka znakovit – zbiva se neposredno prije američkih predsjedničkih izbora nakon kojih bi, u slučaju pobjede Donalda Trumpa, moglo doći do novog zatezanja odnosa SAD-a s njegovim saveznicima.


Reuters


“Ovaj samit BRICS-a stvarno je dar za Putina. Poruka će biti jasna – kako možete govoriti o globalnoj izolaciji Rusije kad su svi ovi čelnici stigli u Kazan. Rusija uz to želi prikazati BRICS kao novu globalnu zajednicu koja vodi prema pravednijem međunarodnom poretku”, komentira Alex Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia centra u Berlinu.


Međusobne podjele


Mnogi sudionici sastanka vide sukob na Bliskom istoku “kao glavni primjer zašto bi ova skupina zemalja trebala imati veći utjecaj”, rekao je Jonathan Fulton, viši nerezidentni suradnik Atlantic Councila sa sjedištem u Abu Dhabiju. Međutim, rekao je, zemlje ga “uglavnom koriste kao retoričku poantu za kritiziranje stvari koje im se ne sviđaju”, umjesto da pokazuju interes za njegovo rješavanje.


Bit će interesantno vidjeti i hoće li Kina i Brazil iskoristiti samit kao platformu za iznošenje zajedničkog mirovnog prijedloga u šest točaka o ratu u Ukrajini, kao što su učinili na prošlomjesečnom sastanku Opće skupštine Ujedinjenih naroda.


Očekuje se da će čelnici tijekom sljedeća dva dana raspravljati o tome kako unaprijediti tekuće napore za podmirenje plaćanja izvan sustava denominiranog u američkim dolarima koristeći valute BRICS-a i bankarske mreže, što bi trebalo pomoći u zaobilaženju zapadnih sankcija. Također i o načinima za jačanje suradnje u nizu područja, od energetike do razmjene satelitskih podataka.


Ograničavajući problem za BRICS su, međutim, međusobne podjele unutar članica. Indija i Kina, primjerice, dva su ključna stupa BRICS-a, ali imaju višegodišnji tinajući sukob oko graničnih pitanja. Takve situacije dodatno kompliciraju identitet i smjer razvoja BRICS-a, navode analitičari.