
Reuters
povezane vijesti
U novom geopolitičkom kontekstu pred Europom su dva puta kojima može krenuti – nastaviti kao dosad ili iskoristiti trenutak i mobilizirati goleme resurse koje ima za obranu demokracije, istaknula je predsjednica EK Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica EU-a.
“Pred nama su dva moguća puta. Prvi se sastoji da kroz ovo razdoblje prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da djelujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugdje, fragmentarno ili postupno”, napisala je von der Leyen čelnicima EU-a uoči izvanrednog samita koji će se održati u četvrtak a isključivo je posvećen europskoj obrani i potpori Ukrajini.
“Drugi je da iskoristimo priliku, da mobiliziramo goleme resurse koje Europa ima, da prizovemo naš kolektivni duh za obranu demokracije. Vjerujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na kraju krajeva naša svrha”, kaže se u pismu.
Predsjednica Komisije kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi europski industrijski i proizvodni kapacitet i usmjeriti ga na sigurnost.
“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, stoji u pismu.
Predsjednica Komisije navodi da je “Europa vrlo zahvalna” Sjedinjenim Državama na potpori i ulozi koju su desetljećima imali za njezinu sigurnost.
“Kao predsjednici Komisije, snažni odnosi sa Sjedinjenim Državama jedan su od mojih glavnih ciljeva, bilateralno i kroz skupinu G7”, ističe ona i dodaje da se kontekst u kojem se danas nalazimo radikalno i drastično mijenja.
“Temelji na kojima je izgrađen cijeli poslijeratni europski politički i ekonomski poredak uzdrman je do srži. A kada je europski poredak uzdrman povijest nas uči da cijeli međunarodni sustav može biti destabiliziran”, stoji u pismu von der Leyen.
Predsjednica Komisije je u svom pismu čelnicima država članica iznijela plan za naoružavanje Europe u pet točaka koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura.
Najveći dio od toga iznosa, oko 650 milijardi eura osigurale bi države članice iz svojih proračuna, a preostalih 150 milijardi osiguralo bi se zajedničkim zaduživanjem.