Tunis je tražio izručenje radikaliziranog Tunižanina koji je u ponedjeljak u Bruxellesu ubio dvojicu Šveđana, nakon što je on 2011. pobjegao iz zatvora u kojemu je služio 26-godišnju kaznu, a belgijske vlasti zahtjev su primile prošle godine, objavilo je državno odvjetništvo u Bruxellesu.

Zahtjev za izručenjem, koji su belgijske vlasti primile u kolovozu 2022. tada nije obradio za to nadležan sudac iz ureda državnog odvjetnika u Bruxellesu, kojemu je proslijeđen dva tjedna kasnije.

Radi se o “golemoj pogrešci” koja je u petak navečer rezultirala ostavkom belgijskog ministra pravosuđa Vincenta Van Quickenbornea.

U nedjelju je šef ureda državnog odvjetništva u Bruxellesu Tim De Wolf novinarima rekao da je “ozbiljan nedostatak osoblja u uredu javnog tužitelja u Bruxellesu odigrao ulogu u svemu ovome”, no da “to nije opravdanje”.

Priznao je da je spis nakon što je zaprimljen nedvojbeno zaboravljen među ostalim sudskim predmetima u ladici.

“Nitko od kolega koji su bili uključeni u ovaj predmet ne sjeća se što se dogodilo konkretno s ovim spisom prije godinu dana. Nema tragova daljnje obrade”, pojasnio je De Wolf.

Počinitelj napada u ponedjeljak navečer, Abdesalem Lassoued, osuđen je “na više od 26 godina zatvora u Tunisu 2005., ali je odande pobjegao u siječnju 2011.”

Tužiteljstvo je kazalo da su tuniške vlasti to “prijavile 1. srpnja 2022. putem Interpola”. No tada se u dokumentu spominjao samo zahtjev za njegovim izručenjem “zbog bijega iz zatvora”, što nije prekršaj prema belgijskom zakonu.

U subotu navečer ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden objasnila je da zbog manjka pojedinosti u prvoj “crvenoj tjeralici” Interpola kojom se tražio Lassoued, slučaj nije odmah dobio pravni tretman.

Tužiteljstvo u nedjelju nije preciziralo zbog čega je Tunižanin osuđen u svojoj zemlji.

Više belgijskih novina piše da je Lassoued proglašen krivim zbog nekoliko pokušaja ubojstava.

Napad, čija su meta u ponedjeljak navečer bili švedski nogometni navijači uoči utakmice kvalifikacija za EURO 2024. protiv Belgije ponovno je pokrenuo raspravu o tomu u kojoj su mjeri belgijske snage sigurnosti sposobne za praćenje radikaliziranih pojedinaca, osobito imigracijska služba.