ZAGREB Protiv Hrvatske se trenutno na Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu vodi osam sporova ukupno vrijednih najmanje milijardu eura, od kojih su najpoznatiji oni koje je pokrenuo mađarski MOL zbog plinskog biznisa i četiri banke zbog konverzije kredita u švicarcima. Neki su sporovi tek pokrenuti, a neki se vode godinama, primjerice onaj koji je pokrenuo MOL star je pet godina, a nadu Hrvatskoj da ICSID možda neće ni odlučivati o konačnim odštetama ili da ih država neće morati platiti ako budu i dosuđene, daje najnovija inicijativa Europske komisije.

Sporovi su pokrenuti na osnovi ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i država iz koje investitori dolaze. U slučaju banaka to je Austrija, a u slučaju MOL-a Ugovor o energetskoj povelji. Europska komisija već dugo vremena želi izvan snage staviti međusobne ugovore svojih članica, kako bi među njima vrijedila zajednička EU pravila, a time bi se izvan snage stavila i mogućnost da se o sporu investitora i pojedine članice odlučuje u arbitražnim sporovima, primjerice u Washingtonu. Hrvatska je već osporavala nadležnost arbitraže u Washingtonu, ali ako bi to postalo pravilo na razini Unije i ako bi takav stav prihvatile sve članice, ti sporovi bi puno lakše bili prekinuti. To bi onda značilo da nestaje i osnova, bilateralni ugovori i Energetska povelja na osnovi koje su, primjerice, banke ili MOL tužili Hrvatsku i traže odštetu.

Dodatni argument

Komisija predlaže izjavu koju bi prihvatile sve članice, a čija je podloga odluka Europskog suda u slučaju investitora Achmea protiv Slovačke, kojom su izvan snage stavljene odredbe o arbitraži, iako je u njoj već bila donesena i presuda, jer bilateralni ugovori država članica u kojima su arbitraže ugovorene nisu u skladu s pravom EU-a. Tako bi na prijedlog Europske komisije sve članice, odnosno predstavnici njihovih vlada, u utorak 15.siječnja trebali potpisati izjavu o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea. Hrvatska Vlada jučer je dala suglasnost na potpis te izjave, a potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Marija Burić Pejčinović objasnila je da bi izjava značila prihvaćanje stajališta, za što se Hrvatska od početka zalaže, da se presuda Europskog suda odnosi na sve dvostrane ugovore o zaštiti ulaganja između država članica koje sadrže arbitražne odredbe pa tako i na ugovor o Energetskoj povelji. To znači i da su, dodala je, arbitražne odredbe protivne pravu EU-a od dana pristupanja pojedine države EU-a, pa onda ne postoji ni valjani pristanak država članica na arbitražni sporazum, niti te odredbe mogu služiti kao osnova za vođenje postupaka. Hrvatska je, najavila je ministrica, spremna staviti sve bilateralne ugovore izvan snage, bilo višestranim ugovorima između država bilo dvostranim.

– Izjava je od velike važnosti za Hrvatsku jer će poslužiti kao dodatni argument za osporavanje nadležnosti u sporovima koji su u tijeku. Protiv Hrvatske se vodi osam postupaka, šest temeljem bilateralnih ugovora i dva temeljem Energetske povelje. Hrvatska je u svim postupcima istaknula prigovore nadležnosti, ali arbitražne sudove trebala bi dodatno uvjeriti činjenica da i druga država ugovornica, država iz koje dolazi investitor, ima isto stajalište – rekla je ministrica.

Mađarska potpisuje?

Ako takvo stajalište zauzmu sve članice, posebice one iz kojih dolaze investitori koji su pokrenuli spor protiv Hrvatske, to bi značilo prekid tih sporova, a novi bi se mogli pokrenuti unutar EU-a u slučaju da se kršilo neko europsko pravilo, a ne bilateralni ugovori ili Energetska povelja.

Kako smo neslužbeno doznali u Ministarstvu vanjskih poslova, Mađarska je još prije Nove godine najavila da će potpisati spomenutu izjavu, a hoće li to onda značiti da nestaje arbitražni spor MOL-a i Hrvatske koji traje već pet godina i u kojem MOL traži dvije milijarde kuna bez kamata, tek će se vidjeti. No, takva bi situacija sigurno popravila poziciju Hrvatske i spor s MOL-om premjestila bi u Europu. Isto je i s tužbama banaka, ali i tužbom tvrtke Razvoj golf koja traži odštetu od 123 milijuna eura i poziva se na bilateralni ugovor s Nizozemskom. Kako smo doznali u MVP-u, ni Nizozemska ni Austrija nisu se protivile ovoj izjavi, a hoće li je potpisati, vidjet će se u utorak.