Odluka nakon 43 godine

Vatikan priznao “pozitivne plodove” Međugorja, ali nije proglasio nadnaravnost ukazanja

Hina

Foto Denis Kapetanovic/PIXSELL

Foto Denis Kapetanovic/PIXSELL

U redu je ići tamo radi bogoslužja, ali ne zbog vidjelica, poručuju iz Vatikana



 Sveta Stolica priznala je brojne pozitivne plodove koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dala svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidjelaca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruke.


 U tekstu kojega je objavio Vatican News portal Svete Stolice, navodi se kako dokument Dikasterija za nauk vjere kojega je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama uz nekoliko pojašnjenja.


U Noti o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere, navodi se da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”.




Pa ipak prepoznaje se vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”.


 


 



 


Brojna obraćenja


 


Dodaje se kako su mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta hodočašća iz cijeloga svijeta.


„Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”.


Vatican News dodaje kako Nota Dikasterija koju je službeno odobrio i papa Franjo razmatra i glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira’.


“Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne i Hercegovine, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“, dodaje se, a navodi Vatican News.


Dokumentom se upozorava i na lažne proroke i navode takve poruke.


„Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci.“


Vatican News navodi kako ovo tumačenje ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećaj da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat (nema zapreka) – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”.


Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”.


Međugorski fenomen vezuje se uz tvrdnje šestero vidjelaca da im se od 1981. godine u tome hercegovačkome mjestu ukazuje Gospa i šalje poruke mira zbog čega se i naziva Kraljicom mira.&


Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je svoje izvješće o međugorskome fenomenu dostavilo papi Franji. U međuvremenu je imenovan i posebni Papin izaslanik koji je zadužen za ovu župu. Od početka fenomena do danas Međugorje  je posjetilo 50 milijuna hodočasnika.


Vjernici u Međugorju misle da su ukazanja Gospe autentična


Vjernici u Međugorju i dalje su uvjereni u Gospina ukazanja iako Sveta Stolica u današnjem dokumentu nije potvrdila natrprirodnost tog fenomena.


 


“Ja vjerujem u ukazanja, često sam na njima. Tko nije došao ovdje i bio na ukazanju, ne može tvrditi suprotno”, rekla je za mostarski portal Bljesak neimenovana stanovnica Međugorja.


 


Vjernica iz Kolumbije koju su zatekli novinari u danas kišnom Međugorju rekla je kako je ondje došla da se ‘zahvali Gospi’.


“Ovdje dolazimo stalno. Tko vjeruje, priznao je, srcem i dušom. Kad vjeruješ i dođeš, priznato je”, rekla je hodočasnica iz Splita na odluku Vatikana.


Mjesni biskup Petar Palić objavio je dana poseban dekret u vezi s duhovnim iskustvom u Međugorju. U zaključcima je naveo da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“, „ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način”, iako to ne podrazumijeva odobravanje nadnaravnog karaktera fenomena o kojemu je riječ.


Dodao je kako vjernici nisu dužni vjerovati u to, ali da ništa ne priječi (nihil obstat) vjerska štovanja u Međugorju, uključujući hodočašća.


Čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović pozdravio je očitovanje Svete Stolice. “Za nas katolike u Bosni i Hercegovini kao i brojne katolike diljem svijeta, Međugorje nastavlja biti mjesto mira i Božje blizine u kojemu učvršćujemo i produbljujemo svoju vjeru”, naveo je Čović.


Međugorski fenomen ima izvorište u tvrdnjama šestero vidjelaca da im se od 24. lipnja 1981. godine ukazuje Gospa šaljući poruke mira. Najprije je stav o tome fenomenu zauzela Jugoslavenska biskupska konferencija 1991. Zadarskom izjavom u kojoj je istaknuto da se na temelju dotadašnjih istraživanja ne može potvrditi nadnaravnost u Međugorju.


Sveta Stolica je imenovala posebno povjerenstvo kojemu je na čelu bio nadbiskup, kardinal Camillo Ruini koje je istraživalo slučaj Međugorje. To je povjerenstvo završilo svoj izvještaj i dostavilo ga papi 2014. godine. Mediji su navodili kako se tim izvještajem, koje nikada nije službeno objavljeno, potvrđuje nadnaravnost Gospinih ukazanja prvih sedam dana.


Nakon toga Sveta Stolica imenovala je posebnog papinog vizitatora za Međugorje koji je zadužen za ovu župu. Na toj je poziciji nadbiskup Aldo Cavalli koji će nastaviti skrbiti za nju, ali i za fenomen.