Nekoliko dana prije početka globalne klimatske konferencije u Glasgowu (COP26), od koje se očekuju značajne odluke koje bi trebale odrediti budućnost borbe protiv klimatskih promjena, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje redovito izvješće o stakleničkim plinovima (Greenhouse Gas Bulletin), koje je, kao i nedavno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), prilično alarmantno.

U izvješću stoji da su razine stakleničkih plinova, zabilježene tijekom 2021. godine, ponovno u porastu, što je samo nastavak trenda koji je vidljiv u posljednjem desetljeću. Prošla je godina, k tome, oborila neslavni rekord po količini CO2 u atmosferi, i to unatoč velikim zatvaranjima industrije i smanjenju intenziteta prometa zbog pandemije koronavirusa koja je prouzročila privremeni pad novih emisija, no nije imala vidljiv utjecaj na stakleničke plinove koji su već u atmosferi.

Prema WMO, razina ugljikovog dioksida u atmosferi je dosegnula 413,2 ppm (dijelova na milijun), što predstavlja povećanje od rekordnih 149 posto u odnosu na razine prije industrijske revolucije koja je započela višestoljetni proces ljudskog narušavanja Zemljine atmosfere. Također, razine metana i dušikovog oksida također su bile rekordno visoke, na 262% odnosno 123%, u odnosu na razine iz 1750. godine

„Ovo izvješće nosi snažnu znanstvenu poruku za pregovarače o klimatskim promjenama na konferenciji COP26. Pri trenutačnim stopama rasta koncentracije stakleničkih plinova, do kraja ovog stoljeća imat ćemo porast temperature značajno viši od onoga koji je u ciljevima Pariškog sporazuma, odnosno 1,5 do 2 °C iznad predindustrijskih razina“ – smatra generalni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Autori izvješća su naglasili da dok god emisije nastave rasti, rast će i globalna prosječna temperatura, a s njom će se povećati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, topit će se ledenjaci, samim time doći će do porasta razine mora, a sve to imat će i dalekosežne socioekonomske posljedice.

“Značajno smo skrenuli s puta. Zadnji puta kada je Zemlja iskusila usporedivu koncentraciju CO2 bilo je to prije 3-5 milijuna godina, kada je globalna temperatura bila 2-3°C viša, a razine mora 10-20 metara više nego danas. Ali tada nije bilo 8 milijardi ljudi” – kaže Taalas.

Taalas također smatra da bi na konferenciji COP26 trebalo doći do zadavanja ambicioznijih ciljeva te da  dramatično povećanje obveza koje će zemlje preuzeti mora biti popraćeno i akcijama koje će imati cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Zasebno, izvješće UN-a u kojem se sintetiziraju obećanja svih zemalja za smanjenje emisije stakleničkih plinova pokazalo je da je svijet na putu za povećanje emisija od 16% do 2030., u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Znanstvenici su rekli da svijet mora prepoloviti svoje emisije tijekom ovog desetljeća kako bi imao ikakve šanse zadržati globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija.

“Morat ćemo revidirati naše sustave industrije, energije i transporta i naš cjelokupni način života. Potrebne promjene su i ekonomski dostižne i tehnički izvedive. Nemamo vremena za gubljenje” – upozorava prvi čovjek WMO-a.