Ugovor između SAD-a i Njemačke o ponovnom stacioniranju američkih krstarećih raketa u Njemačkoj izazvao je u četvrtak podijeljene reakcije njemačke javnosti.

„Radi se o tome da u zaštitu Njemačke spada i zastrašivanje tj. odvraćanje, a za to su nam potrebni precizni projektili dalekog dometa. Zato je ovo dobra odluka“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) na rubu NATO samita u Washingtonu.

Zastrašivanje kao dio obrane

On je odluku o ponovnom stacioniranju krstarećih raketa, nakon pauze dulje od 20 godina, ocijenio kao opravdanu.

„Svi znamo da je u Rusiji došlo do nevjerojatnog naoružavanja i to oružjem koje prijeti i europskom teritoriju“, rekao je Scholz.

On je izrazio začuđenost kritikom koja dolazi i iz redova vlastite stranke.

„Za svakog tko se bavi obrambenim pitanjima ova odluka koja je dugo pripremana nije nikakvo iznenađenje“, rekao je Scholz.

Njemačka i SAD su na rubu NATO samita potpisale sporazum o stacioniranju krstarećih raketa tipa Tomahawk, dometa većeg od 2.000 kilometara, što je dovoljno za napad na Moskvu koja je od njemačkog teritorija udaljena oko 1.600 km zračne linije.

Osim toga je predviđeno postavljanje raketa zemlja-zrak tipa SM-6, koje imaju i sposobnost preciznog gađanja ciljeva na zemlji. Oba projektila ispaljuje sustav Typhon. U Njemačkoj će biti stacionirane i novorazvijene hipersonične rakete.

Rusija prekršila INF sporazum

Stacioniranje je, kako je priopćeno, privremeno, dok Njemačka i ostali NATO partneri u Europi ne razviju vlastite krstareće rakete.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku o raspoređivanju američkih krstarećih raketa u Njemačkoj kazavši novinarima da raspoređivanje američkih projektila pokazuje predanost Washingtona Savezu i europskoj sigurnosti.

Podsjetimo, do povratka dalekometnih projektila u Njemačku ne bi ni došlo da Rusija nije prekršila INF sporazum, o eliminaciji projektila kratkog i srednjeg dometa iz Europe, kojeg su još davne 1987. godine sklopili američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski čelnik Mihajlo Gorbačov.

Rusija je ovaj sporazum prekršila razvojem i raspoređivanjem na tlu Europe krstarećih raketa Novator 9M729, u sklopu raketnog sustava Iskander-K, zbog čega su 2019. najprije SAD, a onda i sama Rusija izašle iz tog sporazuma.

Strah od utrke u naoružanju

Zastupnik SPD-a i pripadnik lijevog krila stranke Ralf Stegner kritizirao je odluku o ponovnom stacioniranju raketa.

„To sve skupa vodi kao novoj utrci u naoružanju. Svijet neće postati sigurniji nego naprotiv padamo u vrtlog u kojoj svijet postaje sve opasniji“, rekao je Stegner, koji je unutar SPD-a usamljen u svojoj kritici.

Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) je rekao kako je stacioniranje raketa povezano s očekivanjem Washingtona da će Europa uskoro razviti i vlastite rakete dugog dometa.

Kritiku su izrazili dijelovi stranke Zeleni, koja je SPD-ov partner u vladajućoj koaliciji, ali je istodobno je ministar gospodarstva iz redova Zelenih Robert Habeck izrazio „razumijevanje“ potpisivanjem ugovora s SAD-om.

Krajnja desnica i ljevica protiv

Populistička, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na meti optužbi za proruska stajališta, žestoko je kritizirala postavljanje američkih raketa.

„Ova akcija Njemačku ponovno čini ciljem mogućih napada“, rekao je dopredsjednik AfD-a Tino Chrupalla.

Ponovno stacioniranje američkih raketa dugog dometa je kritizirala i Sahra Wagenknecht iz novoosnovane populističke ljevičarske stranke BSW, kao i predstavnici stranke Ljevica.

Glavna oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU je pozdravila odluku.

U ispitivanju javnog mijenja koje je objavila postaja RTL, 47 posto ispitanih se pribojava da odluka o stacioniranju raketa povećava opasnost od sukoba s Rusijom.

Moskva je kritizirala sporazum o stacioniranju raketa, a ministarstvo vanjskih poslova je najavilo „poduzimanje prikladnih mjera“ ne navodeći o kojim mjerama se radi.

Kremlj: Povratak “na Hladni rat”

Kremlj je u četvrtak osudio odluku Sjedinjenih Država o raspoređivanju projektila dugog dometa u Njemačkoj, osuđujući povratak “na Hladni rat”, u jeku sukoba između Moskve i Ukrajine koju podržava Zapad.

“Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija izravno sudjeluju u sukobu oko Ukrajine. Vraćaju se svi atributi Hladnog rata, sukobom, izravnim sukobom”, rekao je za javnu televiziju glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Sve se to poduzima kako bi se osigurao naš strateški poraz na bojnom polju”, rekao je Peskov na pitanje novinara ruske javne televizije. “Ovo nije razlog za pesimizam, naprotiv, to je razlog da se okupimo i iskoristimo sve svoje ogromne potencijale i ispunimo sve ciljeve koje smo si postavili u okviru specijalne vojne operacije” u Ukrajini, dodao je.

Ruski veleposlanik u Njemačkoj Sergej Nečajev upozorio je u četvrtak njemačku vladu na daljnje pogoršanje odnosa između Moskve i Berlina ako Sjedinjene Države tamo postave rakete dugog dometa, kao što je najavljeno.

“Za nadati se da će njemačke političke elite preispitati je li takav destruktivan i opasan korak, koji ne doprinosi sigurnosti Savezne Republike Njemačke niti europskog kontinenta u cjelini, uputan”, rekao je Nečajev. Da i ne spominjemo nepopravljivu štetu njemačko-ruskim odnosima, dodao je.

Nečajev tvrdi da bi taj potez doveo do daljnjih napetosti, utrke u naoružanju i opasnosti od nekontroliranog sukoba između Rusije i NATO-a, što bi moglo imati nepovratne posljedice.