Dok se Izraelce poziva u rat u Pojasu Gaze, raste bijes prema ultraortodoksnoj zajednici koja je pošteđena obaveznog služenja vojske, piše agencija France Presse.

Od početka izraelske ofenzive na palestinsku enklavu sve je aktualnije pitanje treba li ta izolirana zajednica, čiji članovi smatraju služenje vojske suprotnim njihovim vjerskim obavezama, ipak ići u vojsku. Oni koji smatraju da bi, zbog toga su izašli na ulice.

„Tako je kad ste normalni Izraelac. Cijelo društvo mora dati svoj doprinos”, rekao je Oren Shvill, jedan od stotina na prosvjedu u Jeruzalemu.

Taj 52-godišnji inženjer, stanovnik židovskog naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, jedan je od 340 tisuća rezervista pozvanih u gotovo pet mjeseci rata.

Javni bijes stvara dodatni pritisak na premijera Benjamina Netanyahua, dugo smatranog zaštitnikom te zajednice, čiju koaliciju nakon niza izbora bez jasnog pobjednika sada čine dvije stranke ultraortodoksnih Židova.

Njegova vlada prošle je godine njihovim židovskim školama omogućila proračun bez presedana koji iznosi više od milijardu dolara.

U blizini prosvjeda mladi Izraelci uzvikuju skupini ultraortodoksnih Židova da su „lijenčine” i „paraziti”. Muškarci obučeni u tradicionalnu odjeću odgovaraju molitvom i plesom, pjevajući da je „bolje umrijeti nego ići u vojsku”.

Podjela tereta

Od osnivanja Izraela 1948. židovski muškarci koji proučavaju Toru dobivali su godišnju odgodu služenja vojske do 26. godine, kad su u potpunosti oslobođeni te dužnosti. Time se tadašnjoj skupini od 400 mladića omogućilo da uče svete tekstove i održe židovske tradicije, većinom izgubljene u holokaustu.

No danas ultraortodoksnu zajednicu čini 1,3 milijuna ljudi, osnaženu činjenicom da njihove žene rađaju prosječno šestero djece, u odnosu na 2,5 koliko iznosi državni prosjek.

Samo prošle godine od služenja vojske oslobođeno je 66 tisuća članova te zajednice. Danas vojska poziva na novu regrutaciju radi ofenzive na Pojas Gaze.

Vojska je objavila da je dosad izgubila 242 vojnika u Gazi, a planira produženje trajanja vojnog roka s 32 na 36 mjeseci za muškarce.

Ministar obrane Yoav Gallant u srijedu je iznenadno pozvao na kraj oslobađanja od te dužnosti.

„Svi moramo podijeliti teret”, rekao je.

Dan kasnije Netanyahu je najavio da će „pronaći rješenje kako bi se ultraortodoksni pridružili vojsci ili civilnoj službi, iako neće svi biti zadovoljni”.

Upozorio je kako bi to moglo „blokirati sve” u vrijeme rata, jer bi se raspala njegova koalicija i morali raspisati novi izbori.

Zatvorena zajednica čiji članovi komuniciraju i ulaze u brak isključivo međusobno, tvrdi da bi se njihove vjerske i tradicionalne vrijednosti ugrozile interakcijom sa širom zajednicom unutar vojske.

Mnogi od njih protive se služenju vojske jer bi tamo potencijalno bili u kontaktu s pripadnicama suprotnog spola, što je zabranjeno u Tori.

Riba izvan vode

Yehuda Chen, ultraortodoksni Židov iz Jeruzalema, najavio je da će se oni “boriti protiv toga pod svaku cijenu”.

Izvlačenje dječaka iz židovske škole je „nemoguće”, kao da „izvlačite ribu iz vode”, smatra on.

Tomer Persico, teolog s instituta Shalom Hartman u Jeruzalemu, ističe kako je ta zajednica ipak sve angažiranija u izraelskom društvu.

Između 20 i 30 posto ultraortodoksnih Židova već je proteklih desetljeća postalo dio šireg društva radeći u tvrtkama, javnim službama ili kro društvene aktivnosti.

Njih tisuću godišnje i služi vojsku, riskirajući time osudu ostatka zajednice. Dio njih pridružio se nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada, no ne u velikom broju.

Bivši zapovjednik izraelske vojske za agenciju France Presse rekao je kako se vojska ne žuri primiti članove te zajednice u svoje redove.

„Nisu dobri borci, a usred rata nemamo vremena mjesecima obučavati ljude koji nemaju nikakvog obrazovanja osim onog vjerskog”, rekao je pod uvjetom anonimnosti.