Kad su u pitanju procjene smanjenja globalnih emisijaCO2, svjetske oružane snage tajanstvena su prepreka.

Dok temperature postižu nove vrhunce, znanstvenici i skupine za zaštitu okoliša pojačavaju pritisak na UN da prisile vojske da otkriju sve svoje emisije i ukinu dugotrajno izuzeće koje je držalo njihov dio klimatskog zagađenja izvan javno dostupnih podataka.

Među najvećim svjetskim potrošačima goriva, vojske čine 5,5% globalnih emisija stakleničkih plinova, prema procjeni međunarodnih stručnjaka za 2022.

Ali obrambene snage nisu obvezane međunarodnim klimatskim sporazumima da prijave ili smanje svoje emisije ugljika, a podaci koje objavljuju neke vojske u najboljem su slučaju nepouzdani ili nepotpuni, kažu znanstvenici i akademici.

Vojne emisije u inozemstvu, od letenja zrakoplova i plovidbe brodova u međunarodnim vodama do vježbi, izostavljene iz Protokola iz Kyota o smanjenju stakleničkih plinova iz 1997. – i ponovno izuzete iz Pariškog sporazuma iz 2015. – zato što bi podaci o kretanju vojski mogli potkopati nacionalnu sigurnost.

Zahtjevi ekologa

Sada su britanske ekološke skupine zajedno s akademicima s britanskih sveučilišta Lancaster, Oxford i Queen Mary, među onima koji se zalažu za sveobuhvatnije i transparentnije izvješćivanje o vojnim emisijama.

Te skupine su u veljači pisale Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) pozivajući klimatsko tijelo Ujedinjenih naroda da u izračun svjetskih emisija uključi i sve vojne.

“Naša klimatska izvanredna situacija više ne može dopustiti ‘uobičajeno poslovanje’ tj. izostavljanje vojnih emisija i emisija povezanih sa sukobima unutar procesa UNFCCC-a”, napisale su skupine.

Izračun emisija bit će u središtu pozornosti u prvom globalnom pregledu stanja – procjeni koliko zemlje zaostaju za pariškim klimatskim ciljevima – koje će se održati na klimatskom summitu COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji počinje 30. studenog.

Za sada, međutim, malo je znakova da će ove godine biti ikakvog opipljivog odgovora na to lobiranje.

UNFCCC je u odgovoru poslanom e-poštom na pitanja Reutersa obznanio da nema konkretnih planova za izmjenu smjernica o obračunu vojnih emisija, ali da bi se o tom pitanju moglo raspravljati na budućim sastancima na vrhu, uključujući COP28 u Dubaiju.

Međutim, postoje znakovi da se neke vojske pripremaju za promjene u izvješćivanju o emisijama u nadolazećim godinama, dok druge čine korake kako bi smanjile svoj utjecaj na klimu.

NATO, zapadni sigurnosni savez sa 31 zemljom, na primjer, rekao je za Reuters da je stvorio metodologiju za svoje članice da izvješćuju o vojnim emisijama.

Zemlje poput Novog Zelanda istražuju hoće li dodati prethodno isključena područja, poput emisija iz prekomorskih operacija, dok Britanija i Njemačka žele riješiti problem sivih zona u svojim izvješćima, rekli su dužnosnici. Washington je prošle godine poslao predstavnike američke vojske i mornarice na klimatski summit COP27 u Egiptu, prvi put da je delegacija Pentagona prisustvovala globalnom klimatskom summitu.

Više dronova

Neta Crawford, profesorica međunarodnih odnosa na Sveučilištu Oxford, rekla je da povlačenje američkih trupa iz Afganistana i Iraka, usvajanje tehnologija obnovljivih izvora energije, vozila s učinkovitijom potrošnjom goriva, pridonijelo smanjenju potrošnje goriva američke vojske.

Možda je pomogla i šira uporaba dronova.

“Jedna od najvećih tehnologija za smanjenje emisija bila je uporaba bespilotnih letjelica – dronova”, rekao je visoki američki obrambeni dužnosnik koji je razgovarao s Reutersom pod uvjetom anonimnosti. “Kada izbacite čovjeka iz zrakoplova, dobivate dramatično poboljšane energetske performanse.”

Skupine koje lobiraju kod UN-a za ukidanje vojnih izuzeća ističu porast emisija povezanih sa sukobom u Ukrajini kao dobar razlog za promjenu. “Ukrajina je apsolutno skrenula pozornost na ovo pitanje na način na koji drugi sukobi nisu”, rekla je Deborah Burton iz ekološke skupine Tipping Point North South.

Izvješće nizozemskog stručnjaka za izračunavanje emisija CO2 Lennarda de Klerka procjenjuje da će prvih 12 mjeseci rata u Ukrajini izazvati neto povećanje od 120 milijuna tona stakleničkih plinova, što je jednako godišnjoj proizvodnji Singapura, Švicarske i Sirije zajedno.

Dok je rat u Ukrajini pojačao fokus među klimatskim aktivistima na vojne emisije, neki stručnjaci kažu da je to smetnja za vlade usredotočene na regionalnu sigurnost, a to bi moglo usporiti rasprave u bliskoj budućnosti.

“Važno je razumjeti da je ukrajinska kriza ovo malo zakomplicirala”, rekao je James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za nove sigurnosne izazove. Neke vojske kažu da bi objavljivanje detalja o njihovoj upotrebi nafte bio uvid u njihove prekomorske operacije.

“Ne bismo htjeli svima dopustiti da znaju koliko goriva koristimo u tim misijama – koliko daleko letimo, koliko se vozimo i kakvi su naši obrasci vježbi”, rekao je Markus Ruelke, iz jedinice za zaštitu okoliša njemačkog ministarstva obrane.

Neke vojne emisije zabilježene su pod neodređenim izgaranjem goriva u tablicama izvješća UN-a, rekao je UNFCCC.

U međuvremenu, globalne vojne emisije ostat će slabo shvaćene, rekao je Stuart Parkinson, izvršni direktor skupine Znanstvenici za globalnu odgovornost. “Dobro je reći ljudima da prestanu letjeti ili prijeđu na električni automobil, bilo da im to predstavlja trošak ili neugodnost, ali teško je to učiniti kada vojska dobije odriješene ruke”, rekao je.