Puno se govori o prekomjernom turizmu, odnosno invaziji na prekrasne talijanske gradove, prepune horda turista sa spremnim sendvičima u ruksacima, a koje voze autobusi koji zagađuju okoliš i koje do odredišta vode vodiči s kišobranom i mikrofonom u rukama. Neizbježna medijska pompa, s druge strane, dovela je do stvaranja lažnog dojma da su Talijani sretni i bezbrižni i puni novca te da putuju i troše kao nikada prije. To, nažalost, nije slučaj. Iza prekomjernog turizma, fenomena koji se uglavnom tiče stranaca, krije se posrnulo gospodarstvo, pad kupovne moći talijanskih građana, Talijani koji sve rjeđe putuju i kriza ugostiteljstva koja se još uvijek u potpunosti ne percipira. Tako o aktualnoj situaciji u turizmu Italije ovih dana piše cijenjeni dnevni list Corriere della Sera, a prema kojem ni Talijanima u turizmu ne cvjetaju ruže. Dapače, talijanski građani su, kao uostalom i hrvatski, osiromašeni, a to se itekako odražava na talijanske turističke brojke, pogotovo u ugostiteljstvu.

Klima i inflacija

Ove je godine zabilježen porast turističkih brojki u Italiji, međutim Corriere navodi da je rast vidljiv jedino kod inozemnih turista, pogotovo Amerikanaca koji očito ove godine spašavaju talijanski turizam. U odnosu na 2023. Talijani imaju 4 posto više inozemnih gostiju, međutim, ističu da je pad dolazaka i noćenja Talijana u njihovoj vlastitoj zemlji očit te da je postao izraženiji u srpnju i kolovozu.

– Mnogo je razloga, ali primarni uzrok može se lako sažeti – nema više novca. Kupovna moć je pala, cijene sirovina i usluga su porasle. Nakon postcovid zlatne ere kad smo na valu entuzijazma za novostečenom slobodom izlazili, putovali i obilno trošili u restoranima, sad se vratila štedljivost. Ne kao stil života već kao čista nužda, kažu u talijanskom dnevnom listu.

Pad domaćeg turizma u Italiji u srpnju i kolovozu uglavnom se odnosi na primorska mjesta i velike gradove. Nemoguće je ne pretpostaviti da klimatske promjene imaju neke veze s tim, toplinski valovi »tjeraju« turiste prema hladnijim destinacijama i prazne gradove. No, glavni je uzrok dugotrajan val inflacije. Pri tome ima gradova koji su više na gubitku od drugih. Tako je Napulj u minusu od čak 20 posto, Agrigento 25 posto, u Liguriji je posjećenost pala za 5 posto… A što je još gore, pala je potrošnja onih koji dolaze. Neki gradovi su tako u posebno specifičnoj situaciji pa je tako u Algherou prodaja hrane i pića te veletrgovaca pretrpjela smanjenje u rasponu od 25 do 37 posto. U Bologni restorani u centru zjape prazni, za što se krive vrućine, ali i ne samo to.

Što se tiče Rima, ove se godine govori o turističkom boomu, međutim, nisu svi zadovoljni. Uz turistički boom i ugostiteljstvo bi trebalo cvjetati, no, umjesto toga, u usporedbi s kolovozom 2023., restorani su imali pad rezervacija od 13 posto. Štoviše, ukoliko se u obzir uzme situacija u ugostiteljstvu u cijeloj Italiji, ove je godine broj registriranih ugostiteljskih objekata u padu treću godinu zaredom, a drugu godinu zaredom smanjen je i broj njih doista aktivnih, i to s 335.817 na 331.888, što znači oko 4.000 aktivnih ugostiteljskih objekata u godinu dana. Smanjenje broja restorana i pad njihovih prihoda rezultat su niže kupovne moći Talijana.

Nužnost proizvodnje

Glavni je problem što su porasli troškovi života, upozorava Corriere. Što se tiče ljetovanja, prema podacima Condaconsa ove je godine najam suncobrana i ležaljki skuplji za 4 posto, pomorski prijevoz 11,4 posto, turistički paketi 2,8 posto. Isto tako, turistički sektor je pod velikim rizikom neplaćanja, naime, prema nekim istraživanjima turističke tvrtke bilježe nižu stopu pravovremenih naplata potraživanja od tek 20 posto.

Novca je nestalo, a to potvrđuje i podatak OECD-a prema kojem je u prva tri mjeseca 2024. kupovna moć u Italiji bila je 6,9 posto manja nego 2019. To je najveći pad od svih zemalja članica OECD-a. Plaće su Talijanima porasle u apsolutnom iznosu, ali znatno manje od inflacije, ističe talijanski list uz pitanje – jeste li ikada vidjeli vodeću zemlju u globalnom gospodarskom svijetu koja svoju snagu temelji na turizmu, a ne na proizvodnji.

Dodajmo da problem ima i Hrvatska, ekonomiju koja se bazira na turizmu, a kao i na Peninsuli, sve osiromašenije stanovnike.