Američki redsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekli su u srijedu da su imali konstruktivan razgovor o putu prema prekidu vatre između Kijeva i Moskve, a Bijela kuća sugerira da bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad ukrajinskim elektranama kako bi osigurao njihovu sigurnost.

Trump je rekao Zelenskom da bi SAD mogao biti “od velike pomoći u upravljanju tim postrojenjima svojom stručnošću u struji i komunalnim uslugama”, prema izjavi državnog tajnika Marca Rubia i savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza koji je poziv opisao kao “fantastičan”.

Trump je dodao, prenosi AP, da bi “američko vlasništvo nad tim postrojenjima moglo biti najbolja zaštita za tu infrastrukturu”.

Čak su se i šalili

Tjednima nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu između dvojice čelnika koji je doveo do toga da Trump privremeno pauzira razmjenu obavještajnih podataka i vojnu pomoć Ukrajini, Trump i Zelenskij imali su “vrlo dobar razgovor” u kojem su se šalili, prema visokom ukrajinskom dužnosniku koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije bio ovlašten javno komentirati.

Tijekom poziva dan je naglasak na to kako bi bilo koji proces prekida vatre trebalo nadzirati i kako bi pregovarački timovi i dalje trebali riješiti tehnička pitanja, rekao je dužnosnik.

Tijekom razgovora, Zelenskij je zatražio dodatne obrambene protuzračne raketne sustave Patriot. Rubio i Waltz rekli su da je Trump “pristao raditi s njim kako bi pronašli ono što je dostupno, posebno u Europi”.

Trump je jasno stavio do znanja da je brzo okončanje rata glavni prioritet njegove nove administracije. Više puta se žalio na cijenu – SAD je Ukrajini poslao oko 180 milijardi dolara vojne i ekonomske pomoći od početka rata.

Poziv je uslijedio dan nakon što je Trump održao slične razgovore s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, koji je odbio podržati puni 30-dnevni prekid vatre. Trumpu je obećao da će prestati gađati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, da bi iste večeri dronovima i projektilima gađao i energetsku infrastrukturu i ukrajinske gradove.

Prema Kremlju, Putin je jasno dao do znanja Trumpu da mora doći do prekida dijeljenja strane vojne pomoći i obavještajnih podataka kao dijela bilo kakvog dogovora. No, tajnica za tisak Bijele kuće Karoline Leavitt u srijedu je naglasila da će se američka “razmjena obavještajnih podataka u smislu obrane Ukrajine” nastaviti.

Putinov sukob sa stvarnošću

Prije razgovora s Trumpom, Zelenskij je rekao da je Putinovo ograničeno obećanje o prekidu vatre “uvelike u suprotnosti sa stvarnošću” nakon baražnih napada bespilotnih letjelica diljem zemlje tijekom noći.

“Čak i sinoć, nakon Putinova razgovora s Trumpom, kada je Putin rekao da navodno daje naredbe da se zaustave udari na ukrajinsku energetiku, preko noći je lansirano 150 bespilotnih letjelica, uključujući i na energetske objekte”, rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare u Helsinkiju s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom.

Bijela kuća opisala je razgovor između Trumpa i Putina kao prvi korak na “putu prema miru” za koji se Washington nada da će uključiti pomorski prekid vatre u Crnom moru i na kraju potpuni i trajni kraj borbi.

Ali nije bilo naznaka da je Putin odustao od svojih uvjeta za mogući mirovni sporazum, kojima se Kijev žestoko protivi.

Putinovi zahtjevi – ukrajinska kapitulacija

Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da bi Putinovi zahtjevi tijekom razgovora s Trumpom bili “ukrajinska kapitulacija”.

“Putin pokušava zadržati prijedlog privremenog prekida vatre kako bi izvukao preventivne ustupke prije formalnih pregovora o okončanju rata”, rekao je ISW u analizi očitavanja iz poziva.

Stubb je nazvao razgovore između Putina i Trumpa korakom u pravom smjeru, ali je finski predsjednik rekao da Rusija mora prekinuti svoju agresiju.

“Postoje samo dva načina da se odgovori na prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država: da ili ne – bez ali, bez uvjeta”, rekao je Stubb.

“Ukrajina je prihvatila prekid vatre bez ikakvih uvjeta. Ako Rusija odbije pristati, moramo povećati naše napore da ojačamo Ukrajinu i pojačati pritisak na Rusiju kako bismo je uvjerili da sjedne za pregovarački stol.”

Waltz je na društvenim mrežama rekao da su se on i njegov ruski kolega Jurij Ušakov u srijedu dogovorili da će se njihovi timovi uskoro sastati u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, “kako bi se usredotočili na provedbu i proširenje djelomičnog primirja koje je predsjednik Trump osigurao od Rusije”.

Nije odmah bilo jasno tko će biti dio izaslanstava niti jesu li ukrajinski dužnosnici također pozvani da sudjeluju u razgovorima sa Saudijskom Arabijom.

Ubrzo nakon razgovora između Trumpa i Putina u utorak, u Kijevu su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, praćene eksplozijama dok su se stanovnici sklonili.

Međusobno gađanje dronovima i razmjena zarobljenika

Unatoč naporima da se odbije napad, više je projektila pogodilo civilnu infrastrukturu, uključujući dvije bolnice, željeznicu i više od 20 kuća, rekao je Zelenskij. Ruske bespilotne letjelice zabilježene su iznad regija Kijeva, Žitomira, Sumija, Černigova, Poltave, Harkiva, Kirovograda, Dnjepropetrovska i Čerkasija.

Rusko ministarstvo obrane u bizarnom priopćenju tvrdilo je da su lansirali sedam dronova na energetske objekte u ukrajinskoj regiji Mikolajiv, ali da su ih oborili nakon što su primili Putinovu naredbu da ne pogađaju energetsku infrastrukturu.

Another Russian oil depot and transfer point got struck last night. The facility has been burning all night and into the day. pic.twitter.com/LQhHnRx1tc

— (((Tendar))) (@Tendar) March 19, 2025

Moskva je optužila Ukrajinu da je gađala njezino energetsko postrojenje u regiji Krasnodar koja graniči s poluotokom Krimom, koji je Rusija anektirala 2014., nekoliko sati nakon razgovora Putina i Trumpa. Ministarstvo je priopćilo da su tri bespilotne letjelice ciljale opremu za prijenos nafte koja opskrbljuje Caspian Pipeline Consortium, uzrokujući požar i dovodeći do gubitka tlaka u jednom spremniku nafte.

Zelenskij je rekao da “riječi o prekidu vatre” nisu dovoljne.

“Ako Rusi ne pogode naše objekte, mi sigurno nećemo pogoditi njihove”, rekao je Zelenskij.

U međuvremenu, dvije zemlje izjavile su u srijedu da su svaki razmijenili 175 zarobljenika u jednoj od najvećih razmjena u ratu.

Ukrajinska crvena linija

Zelenskij je odbacio Putinov ključni uvjet da zapadni saveznici prestanu pružati vojnu pomoć i obavještajne podatke Ukrajini. Rekao je da bi to ugrozilo živote ako bi građani bili slijepi na nadolazeće zračne napade i dovelo do nastavka rata.

“Ne mislim da bi itko trebao činiti bilo kakve ustupke u smislu pomoći Ukrajini, već pomoć Ukrajini treba povećati”, rekao je Zelenskij. “Ovo će biti signal da je Ukrajina spremna na bilo kakva iznenađenja od strane Rusa.”

Nigel Gould-Davies, viši suradnik za Rusiju i Euroaziju na Međunarodnom institutu za strateške studije, rekao je da nije “potpuno iznenađujuće” što je Putin odbio prekid vatre, dodajući da je “bi bilo nerazborito od njega da on to izravno kaže predsjedniku Trumpu, budući da je Trump okončanje rata učinio vrlo, vrlo visokim prioritetom”.

“Ono što sada imamo, zapravo, je natjecanje ili rivalstvo između Kijeva i Moskve kako bi uvjerili Trumpa da je druga strana odgovorna za sprječavanje Trumpa da postigne svoj cilj okončanja rata”, rekao je Gould-Davies.

Zelenskij je rekao da će jedno od najtežih pitanja u budućim pregovorima biti pitanje teritorijalnih ustupaka.

“Za nas je crvena linija priznanje ukrajinskih privremeno okupiranih teritorija kao ruskih”, rekao je. “Nećemo ići na to.”